Prema podacima Agencije za statistiku, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini porasle su u maju za 14,4 posto u odnosu na maj prošle godine, što pokazuje da je inflacija dostigla najviši nivo u historiji.

Čudna situacija

Naša država je već duboko zagazila u inflaciju, a nakon nje obično dolazi recesija. O ovoj temi smo razgovarali s profesorom finansija Sanelom Halilbegovićem.

- Velike svjetske ekonomije poput Amerike tehnički su već u recesiji. Recesija u Bosni i Hercegovini, kao u državi koja je potpuno nebitna na svjetskoj sceni, ne stvara se zbog Bosne, nego zbog tzv. spillover efekta, gdje se recesija dešava negdje drugo, a zatim se “prolije” i po ovim državama kao što je BiH, koja se ništa ne pita, nego bukvalno mora jesti ono čime je drugi pitaju - objašnjava prof. Halilbegović.

Kako dodaje, aktuelna dešavanja su za knjiga...

- Kada država uđe u recesiju, to je zbog slabog ekonomskog dešavanja. Međutim, tok tržišta kapitala ne pokazuje to, ona rastu, dok, s druge strane, prema matematičkom izračunu, imate recesiju. Tako da je vrlo čudna situacija - govori prof. Halilbegović.

Nema znanja

Razlog je taj što je još puno novca u opticaju, relativno jeftinog novca, što ne dozvoljava recesiji da se rasplamsa. Kada je riječ o našoj državi, prognoze je nezahvalno davati, dodaje.

- Mislim da čak nemaju ni mjere u pripremi, u rezervi. Jer šta, eto, da se desi recesija u cijelom svijetu i da Bosna i Hercegovina uđe u recesiju, šta bi naša vlast? Pa 99,99 posto da ne bi ništa. Parola bi bila ''snađi se'' - kaže prof. Halilbegović.

Glavu u pijesak

Naglašava da svaka kriza u BiH ima odgođeni efekt i da to zlata vrijedi.

- Male zemlje bi trebale biti dovoljno reaktivne i dovoljno brze da znaju kako izvući najbolje što mogu iz situacije, a ne samo zakopati glavu u pijesak i čekati da pješčana oluja prođe - zaključuje prof. Halilbegović.