Ne stišavaju se reakcije na odluku kojom visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt), navodno, planira nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH.

Osim argumentiranih, kojima se skreće pažnja da je sadržaj na koji se pozivaju mediji antievropski i diskriminatoran, mnogo je i besmislenih i radikalnih, kakvih se ne bi postidio ni Milorad Dodik, najuporniji protivnik aktuelnog visokog predstavnika.

Neodrživo rješenje

Pravnom ekspertu Kasimu Trnki teško je komentirati dokument koji niko nije vidio, ali, govoreći o cenzusu od tri posto za izbor delegata u Dom naroda FBiH, kaže da uvođenje takvog cenzusa ne bi bilo u skladu s međunarodnim demokratskim standardima.

- Po kojem se osnovu nekome oduzima aktivno i pasivno biračko pravo da bude član Doma naroda Federalnog, a preko toga i Parlamenta BiH? To je nešto što je suprotno evropskim tradicijama i zbog toga je to neodrživo rješenje - kaže Trnka.

Niko ne osporava pravo visokog predstavnika da iskoristi bonske ovlasti, ali rasprave i reakcije koje su prisutne u javnom prostoru ukazuju da bi ovakvom odlukom Šmit išao na ruku jednoj politici i zabetonirao rezultate etničkog čišćenja počinjenog tokom rata u BiH.

- Sudeći prema reakcijama, odnosno ako hrvatski predstavnik kaže da nije vidio tu odluku, ali da bi dobro bilo da je nametne, ako Plenković kaže da visoki predstavnik ide u dobrom pravcu, onda to može značiti da zaista ide prema rješenjima koje je Dragan Čović zagovarao. A ta rješenja, koliko god Čović govorio da je za evropske vrijednosti, suprotna su evropskim - ističe profesor Trnka.

Pljušte osude

Profesor Trnka ima i drugačije informacije kada je riječ o najavljenoj odluci Šmita, a koje govore o tome da izmjene koje će visoki predstavnik nametnuti neće ići u pravcu zbog kojeg pljušte osude. Zato odluku treba sačekati, ali, prema njegovom mišljenju, fokus treba biti na unapređenju izbornog procesa i zaštiti njegovog integriteta.

- Prvo bi se trebalo, van svake sumnje, prihvatiti nametanje odredbi koje bi podizale vjerodostojnost izbora. Mislim da bi trebalo radikalno ići u zaštitu vjerodostojnosti izbora, a o ovim političkim temama treba još dobro razmisliti - zaključuje profesor ustavnog prava Kasim Trnka.

Švicarski model

Objektivno, FBiH, ali i cijela BiH ima problem da pojedini kandidati svoju nacionalnu pripadnost prilagođavaju mogućnostima zauzimanja određenih pozicija u vlasti.

- Građanima ne možete oduzeti pravo da se slobodno izjašnjavaju kojoj će naciji pripadati, ali možda bi se mogao koristiti švicarski model. Da se, recimo, odluka o nacionalnoj pripadnosti ne može mijenjati tokom dva izborna ciklusa - dodaje Trnka.