Prijedorska džamija Sultana Mahmuda I, posljednja obnovljena u ovom gradu, svečano je otvorena danas u prisustvu velikog broja vjernika.
Kao početak gradnje džamije spominje se 1747. godina, a u maju 1992. godine džamija je potpuno srušena. Kamen temeljac za njenu obnovu postavljen je 2005. godine.
Prema riječima Mustafa-ef. Cerića, tadašnjeg reisul-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, to je bilo vrijeme uzdizanja IZ, a izgradnja nekoliko stotina porušenih džamija bila je prioritetni zadatak njenog rukovodstva.
- Ništa nam nije bilo teško, a posebno nam nije bilo teško da radimo zajedno. Kada sam 1993. godine došao ovdje, Islamska zajednica bila je devastirana, bili smo prazne kase, mi smo zapravo Zajednicu dizali od nule - prisjetio se Cerić.
Iako rasuti širom svijeta, Prijedorčani su se danas okupili kako bi prisustvovali otvorenju džamije, čija obnova je značajna i za Islamsku zajednicu i za grad Prijedor.
- Obnova i otvorenje džamije je jedan novi iskorak i jedna nova nada. Vjerujem da će svi oni koji su danas u Prijedoru vidjeti da trebamo živjeti zajedno, nećemo zaboraviti šta se dogodilo, ali valja nam gledati u budućnost“, poručio je u svom obraćanju prisutnima izaslanik reisul-uleme i muftija banjalučki Nusret-ef. Abdibegović.
Uz poteškoće i povremene zastoje obnova je trajala skoro dvije decenije, podsjetio je Sudbin Musić, tadašnji predsjednik Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Prijedor i jedan od prvih povratnika u Prijedor.
- Dobro se sjećam tih trenutaka i borbe za izgradnju munare, razgovora s Komisijom za nacionalne spomenike, jer njena lokacija i ostaci proglašeni su nacionalnim spomenikom BiH, a onda i traženja načina da ona bude što ljepša. Ovo je kruna povratka i zbog toga sam jako sretan. Mi smo sa završetkom izgradnje naših džamija zvanično došli kući - kazao je Musić, naglasivši da je sada važno da raseljeni Prijedorčani ponovo pronađu put do svojih domova i da se vrate u svoje mahale i džamije.
U obnovi bosanskohercegovačkih džamija, pa tako i ove najstarije prijedorske džamije, učestvovali su brojni muslimani, a posebno povratnici kojima je, prema riječima Nijaza Avdagića, ponovna izgradnja džamije značila opstanak u ovom kraju.
- Pored ovog objekta čovjek se osjeća i duševno i fizički sigurnije. Očekujem da će ljudi nakon otvorenja ove džamije imati više hrabrosti i vraćati se svojim kućama - kazao je Avdagić.
A u jednoj od prijedorskih mahala nalazi se i dom Samira Hadžalića potomka stare prijedorske porodice koja se desetljećima brinula o džamiji. Tradiciju je nastavio i Samir, iako već godinama živi u Čikagu.
- U periodu od 2004. do 2005. godine u Čikagu sam intenzivno radio na iniciranju obnove džamije. To je tada izgledalo kao gotovo nevjerovatan poduhvat, s obzirom na to da se ona nalazi u dijelu grada koji je bio potpuno sravnjen sa zemljom. Međutim, mi smo nizom humanitarnih akcija i velikom ljubavlju i entuzijazmom svih naših ljudi u dijaspori uspjeli prikupiti inicijalna sredstva za početak obnove - rekao je Hadžalić, prisjetivši se da je u džamiju prvi put ušao kao petogodišnji dječak s djedom koji je bio mujezin, te ga od tada veza s džamijom prati ga kroz cijeli život.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u Prijedoru je uništeno je ukupno 117 vakufskih objekata, a do temelja je porušeno svih 19 prijedorskih džamija.
U poslijeratnom periodu sve prijedorske džamije su obnovljene, a među njima i džamija Sultana Mahmuda I, koja je danas svečano otvorena uz prisustvo brojnih vjernika i zvaničnika.
