Peter Hanke, član bečke gradske vlade koji vodi resor za finansije, privredu, rad, internacionalne odnose i javna preduzeća, boravio je početkom jula prvi put u BiH i Sarajevu, a u ekskluzivnom intervjuu za „Avaz“ govorio je o načinima na koje se Beč bori s problemima uzrokovanim pandemijom koronavirusa i inflacijom koja je nastala rastom cijena energenata.

Osim političkog angažmana, Hanke je uspješan privrednik i predsjednik je Turističke zajednice Beča i Privredne agencije, a Sarajevo je ocijenio gradom primamljivim za investicije.

U borbi s ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa osnovano je novo društvo pod nazivom “Ponosni na Beč”, kako bi se preduzeća stabilizirala, a radna mjesta sačuvala. Možete li nam reći nešto više o ovoj inicijativi?

Zajednička ulaganja

- To je aktivnost koju sam uveo početkom pandemije zato što je bilo sasvim jasno da će pandemija imati ekonomske posljedice. Preduzeća koja su zbog pandemije došla u situaciju da ne mogu da obave svoju privrednu djelatnost kao prije pandemije zapala su u ekonomsku krizu i bila im je potrebna pomoć. Naša ideja je bila tada da im pomognemo vlastitim kapitalom, jer vlastiti kapital treba srednjoročno ojačati finansijsku moć preduzeća. Mi smo našli investitore koji su zajedno uložili novac u jedno udruženje, zajedno s Bečom, kako bi realizirali tu podršku. Imamo više od 30 preduzeća, a više od 15 miliona eura je investirano kroz ovu inicijativu i na taj način smo osigurali 770 radnih mjesta. Zbog krize u Ukrajini i dalje imamo jednu krizu za preduzeća, tako da će se i dalje ulagati u ovu inicijativu.

Izvještaji pokazuju da je Beč primamljiv kompanijama koje se odlučuju za otvaranje svojih predstavništava u ovom gradu, zahvaljujući čemu Beč bilježi ekonomski rast. Šta je s radnom snagom? Koji su izazovi s kojima se Beč susreće prilikom zapošljavanja?

- Dvije godine nakon izbijanja pandemije vidimo da se privreda Beča dobro razvila, očekujemo u ovoj godini pozitivan rast od 4 posto, a imamo više od 900 hiljada zaposlenih, više nego ikada, ali kriza koja je izazvana ratom u Ukrajini vodi, naravno, do toga da se u narednim godinama jave novi problemi. Osim toga, prvi put imamo inflaciju koja nije bila takva prethodnih 30 godina, zbog toga moramo vrlo pažljivo da se odnosimo prema privredi i s ljudima i podržavamo kroz različite akcije. Sada se cijela Evropa bori s inflacijom, jer je importirana, nije nastala u državi, a izazvana je povećanim cijenama energenata koje vode do ovog fenomena. Momentalno se pokušavaju primijeniti različiti modeli kako bi se stanovnicima koji su pogođeni inflacijom pružila podrška kroz porezne politike i finansijsku podršku.

Dobar signal

BiH se suočava s velikim problemom, nedostaje joj kvalificiranih radnika te „uvozi“ radnu snagu, a istovremeno visokoobrazovano stanovništvo iseljava. Koliko je stranih državljana zaposleno u Beču, ima li Bosanaca i Hercegovaca?

- Od ukupnog broja zaposlenih imamo 25 do 30 posto inozemne radne snage, pri čemu je Beč decenijama bio mjesto susreta i kulturalnog spajanja. Imamo 10 hiljada građana BiH u Beču.

Je li BiH atraktivna stranim investitorima?

- Nekoliko sati nakon što sam stigao u BiH moj odgovor bi definitivno bio da. Zato što ovaj grad ide dobrim stopama, Sarajevo je izabrano za jedan od 100 klima neutralnih gradova do 2030. godine. To je dobar signal za investitore i dovodi do toga da će se ekonomija pokrenuti i da će inozemni investitori pristupiti ovom tržištu.

Kakav je utisak na Vas ostavilo Sarajevo i kakve dodirne tačke vidite između Sarajeva i Beča?

- Sarajevo je na mene ostavilo pozitivan utisak, osjeti se da je ovo multikulturalni grad i da ima duboku historiju, koja nije uvijek jednostavna, ali je ipak mjesto povezanosti i zajedničkih vrijednosti. Već jednom je navedeno poređenje s Jerusalemom, Sarajevo je za mene zaista srce Evrope. Sarajevo pokazuje kako suživot može funkcionirati i mislim da može poslužiti kao primjer za budućnost Evrope. Dakle, osnovni ton multikulturalnosti nas povezuje, ali je neophodno da se donose jasne odluke, kako u Austriji i Beču tako i ovdje, da politički predstavnici usko sarađuju kako bi savladali izazove što se tiče investicija i da bi zaista mogli da odgovore izazovima.

Proizvodnja kisika

Beč je postavio cilj da do 2040. godine bude klimatski neutralan. Prvo postrojenje u kojem se proizvodi „zeleno“ gorivo otvoreno je u bečkom gradskom okrugu Zimering, koje je prvo u svijetu ovog tipa i s kojim je Beč ponovo pionir u istraživanju energetske tranzicije.

- Sada počinjemo s proizvodnjom kisika, iz 3.000 metara dubine crpimo vruću vodu kako bismo dekarbonizirali energiju. Beč će u narednih 18 godina imati investiciju u iznosu od 25 milijardi eura kako bismo dostigli klimatsku neutralnost, a to predstavlja nevjerovatan napor koji je pred nama.