Danas je u Sarajevu otvorena konferencija o europskoj sigurnosti i zapadnom Balkanu, kojom je obilježeno i zatvaranje francuskog predsjedanja Europskim vijećem. U duhu austro-francusko-njemačkog prijateljstva, konferenciju su organizirale ambasade Francuske, Njemačke i Austrije u Sarajevu, u suradnji s Fondacijom Friedrich Ebert Dialogue Southeast Europe i Austro-francuskim centrom za zbližavanje u Europi.

Ruska invazija na Ukrajinu, jednog od najbližih susjeda EU, prijelomni je trenutak u Europi i šire. To je utjecalo na sve regije u Europi, uključujući i zapadni Balkan, i pogoršalo tenzije, posebno u Bosni i Hercegovini. Rat u Ukrajini razbio je preostale iluzije u Europi da politika moći pripada prošlosti i da će ekonomska integracija osigurati mir na Starom kontinentu i Balkanskom poluotoku. Kako bi odgovorila na nove izazove potaknute pojavom ovog novog geopolitičkog doba, EU je u skladu s tim počela jačati svoje obrambene sposobnosti i geopolitički alat.

Posljedice ruske agresije

U skladu s tim, konferencija je organizirana kako bi se odgovorilo na nekoliko strateških pitanja, koja nadilaze trenutnu krizu i kojima se mora pružiti odgovarajuća pozornost, poput novog francuskog prijedloga o Europskoj političkoj zajednici, i šta to znači za zapadni Balkan – posebno za Bosnu i Hercegovinu.

U uvodnoj riječi ambasadorica Francuske u BiH Christine Toudic istaknula je kako se posljedice ruske agresije na Ukrajinu vide u susjednim zemljama Europske unije, stoga Unija strateški odgovara na nove izazove. Destabilizacijski potencijal Rusije u regiji je značajan, posebice u Bosni i Hercegovini, zbog čega invazija utječe na preoblikovanje politike proširenja i strateškog pristupa Europske unije regiji.

Nakon njenog govora uslijedilo je pozdravno obraćanje ambasadorice Njemačke u BiH, Margret Uebber. Gospođa ambasadorica je izjavila: „Što god da se dogodi na Balkanu utjecat će i na nas u EU – i obrnuto. WEB je dio ekonomske, ljudske i političke geografije europskog kontinenta. Također, to je regija koja teži ulasku u Europsku uniju. Očuvanje mira i stabilnosti te jačanje održivog gospodarskog razvoja i prosperiteta u regiji mora biti naš temeljni interes.”

U ime Fondacije Friedrich Ebert, direktor regionalnog ureda, Ralf Melzer je istaknuo da „Europska unija mora dokazati svoju sposobnost unutarnje reforme kako bi ispunila svoju ulogu suverenog aktera koji doprinosi oblikovanju svjetskog poretka utemeljenog na pravilima i principima multilateralizma, te suprotstavljanja onim koji potkopavaju te principe. U svjetlu ukrajinskog rata, geostrateški aspekti trebali bi biti više u fokusu politike proširenja i oživiti temeljne ideje EU: mir, demokraciju i solidarnost.“

Proces pristupanja važan za BiH

Nakon uvodne riječi organizatora slijedi uvodno obraćanje Denisa Hadžovića, šefa kabineta ministrice u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Gospodin Hadžović je izrazio zahvalnost na podršci i prijateljstvu država članica EU i njihovih ambasada, ponovivši da je proces pristupanja važan za Bosnu i Hercegovinu. Istaknuo je kako su postojale nade za ubrzanje procesa proširenja, ali je bez obzira na to važno iskoristiti sve moguće puteve, uključujući i prijedlog Europske političke zajednice kao puteve za veću suradnju.

Program obuhvaća i dvije strateške rasprave s regionalnim i europskim stručnjacima Tomášem Strážayem, Majdom Ruge, Helenom Ivanov i Clotilde Warin. Prva strateška rasprava bila je usmjerena na sigurnosne potencijale EU-a, te aktere multilateralnog međunarodnog poretka, gdje je strateška autonomija EU-a sve izglednija, ali ne bez partnerstva sa Sjedinjenim Državama. Druga strateška rasprava bila je usredotočena na proces proširenja EU i posljedice tih ključnih sigurnosnih i strateških promjena za zapadni Balkan. U međunarodnom okruženju u kojem drugi akteri, poput Rusije i Kine, pokazuju interes za regiju – vraćanje kredibiliteta procesu proširenja nema alternativu. Rasprave je moderirao Florent Marciacq (Austro-francuski centar za približavanje u Europi).

Konferenciju je zatvorila ambasadorica Austrije u Bosni i Hercegovini Ulrike Hartmann koja je zaključila da postoji jasna opredijeljenost EU za proširenje, ali i očekivanje od lokalnih donosioca odluka da pokažu političku volju za reformama u skladu sa europskim standardima. EU je pokazala veći angažman nakon izbijanja ukrajinskog rata na sigurnosnim pitanjima, unutar Unije, ali i zajedno sa svojim partnerima. „U konačnici, govorimo o obrani vrijednosti i međunarodnih pravila i želimo da se zapadni Balkan uključi.“