Agresija na Ukrajinu izazvala je brojne ekonomske probleme, a sve više se govori o inflaciji i stagflaciji. Građani su u sve goroj situaciji i teško se nose sa svakodnevnim rastom cijena. Kao da sve to nije dovoljno, u posljednje vrijeme strahuje se od pojave hiperinflacije. O ovoj temi razgovarali smo s ekonomskim analitičarom Igorom Gavranom.

Visoka stopa

Kako nam je objasnio, matematička definicija koja govori o tome iznad koliko procenata inflacija postaje hiperinflacija ne postoji.

- U suštini, vrlo pojednostavljeno, riječ je o visokoj stopi inflacije i brzorastućoj inflaciji. Povećava se u toj mjeri da se zaista značajno održava na set cijena i remeti tržište u većoj mjeri. To je, recimo, razlika u odnosu na klasičnu inflaciju koja je normalna i koju imamo i bez ikakve krize, odnosno izražena je u nekoliko procenata - kaže Gavran.

Iako opasnost od pojave hiperinflacije postoji, ona neće biti izražena u tolikoj mjeri kako je to bilo u ranijim periodima.

- Opasnost postoji, ali ona neće biti izražena u toj mjeri da iznosi nekoliko stotina procenata više u odnosu na sad. Međutim, kad gledamo kumulativno u dužem periodu, itekako postoji opasnost i to već imamo - ukazuje Gavran.

Uvedene mjere

U zemljama koje su uvele mjere kako bi se izborile s inflacijom do kraja godine može doći do usporavanja rasta cijena, pa i njihovog smanjenja. Ipak, kako naša država još nije poduzela konkretne korake, situacija nije najsjajnija.

- Vidimo reakcije centralnih banaka u svijetu koje povećavaju kamatne stope, što u teoriji uvijek dovodi do smanjenja ispoljavanja inflacije nakon određenog vremena. Mnoge zemlje su intervenirale smanjujući razne dažbine na gorivo, uvode nove mjere ne bi li suzbile inflaciju, tako da tamo gdje se nešto čini na suzbijanju inflacije, doći će do usporavanja rasta cijena. Što se tiče BiH, ništa se ne čini u vezi s pitanjem inflacije, tako da se bojim da i dalje možemo očekivati rast - zaključuje Gavran.

Berlin 1923. godine

Najpoznatija inflacija je ona u Njemačkoj iz 1920. godine, kada je iznosila nevjerovatnih 30.000 posto. Hljeb je u Berlinu početkom 1923. koštao 250 tadašnjih maraka, dok je u novembru iste godine dostigao cijenu od 200.000 maraka.