Najmanje 14, od 16 pozvanih lidera političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu Bosne i Hercegovine, trebali bi se sutra okupiti kod Šarla Mišela (Charles Michel), predsjednika Evropskog vijeća.

Sastanak ima za cilj provjeriti raspoloženje i posebno  odnose među čelnicima partija iz BiH i njihovu istinsku spremnost za reforme i poštivanje temeljnih demokratskih principa.

- Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), obavijestio nas je da ne može prisustvovati sastanku, jer ima neodložnu obavezu. Dragan Čović "zauzet" je pričanjem s medijima i plasiranjem neutemeljenih navoda. No, mislimo da će se i on pojaviti. To što je jučer pričao jednostavno nije tačno i zlonamjerno je - rečeno je za Politicki.ba.

Prema navodima sagovornika iz Evropske unije, susret sa Mišelom sutra bit će "maksimalno neformalan". 

Šta se može očekivati?

- Planiramo da traje nekoliko sati. Da čujemo šta lideri imaju reći i nama i jedni drugima. Problem je što mnogi od njih međusobno uopće ne pričaju. Bit će nam drago ako neki među sobom i progovore.

Mimo toga, želimo čuti šta su njihovi planovi. Šta namjeravaju u ovom periodu prije izbora, a šta su im planovi nakon izbora. Ako raspoloženje bude dobro ili  makar optimistično, onda bi smo mogli napraviti nekoliko bitnih koraka - kažu sagovornici Politicki.ba uključeni u pripreme sastanka.

Šta se može očekivati?

Nakon "opipavanja političkog pulsa", pred lidere parlamentarnih stranaka moglo bi se naći nekoliko papira.

Jedan od njih predstavljao bi listu stvari koje čelnici partija prihvataju da će uraditi prije izbora. U tom setu bili bi i neki od reformskih zakona koji se trebaju usvojiti što prije, kako bi Bosna i Hercegovina dobila status kandidata.

Tokom majskog susreta Mišela s stranačkim čelnicima, svi su rekli da žele u EU.

Problem je u tome što te njihove riječi (opet) ne prate djela. U EU jesu frustrirani lažnim obećanjima iz BiH. Kada je objavljeno Mišljenje Evropske komisije o BiH, dali smo i 14 prioriteta koje treba ispuniti prije dobijanja kandidatskog statusa. Lista je bila napravljena i na temelju obećanja bh. zvaničnika da će je ispuniti i njihove procjene da su zahtjevi Brisela realistični.

Već sutradan Milorad Dodik objavio je da se radi o "nemogućim uslovima" i praktično pogazio riječ koju nam je dao.

EU je voljna odobriti kandidatski status BiH što prije.

No, to se neće desiti samo "na lijepe oči".

Raspakivanje paketa

Ako BiH želi kandidatski status, mora ispuniti barem dio od 14 prioriteta, kažu sagovornici. 

EU i zapadne države u cjelini, već dugo insistiraju na usvajanju izmjena i dopuna zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama i VSTV-u.

Prolazak ovih pravnih akata blokiraju delegati SNSD-a i HDZ-a u državnom Domu naroda. Ambasadori EU, SAD i Velike Britanije snažno lobiraju u BiH već duže vrijeme da se blokada ukine.

Ukoliko Mišel uspije ubijediti Dodika i Čovića da prekinu blokadu, onda bi BiH već krajem ovog mjeseca mogla biti na putu k kandidatskom statusu.

Čović, očito, to zna i izmišlja razloge da ne otputuje u Brisel ili, ako već mora doći, da odmah zamuti vodu i onemogući bilo kakav napredak.

- Mislimo da će on doći. Sve vrijeme busao se u prsa da je "branitelj i promicatelj evropskih vrijednosti". Sada to treba i djelom dokazati. A mi nismo ni glupi ni naivni... - prenosi jedan od sagovornika koji ne krije da u zapadnim krugovima stabilno i već dugo vremena raste animozitet prema Čoviću i njegovim "igricama".

Spremnost da se BiH odobri kandidatski status bez ispunjenja svih 14 prioritetnih preduslova već neko vrijeme je u opticaju.

Ideja je potekla paralelno iz Delegacije EU u Sarajevu, ali i briselskih kancelarija.

Mišel je voljan lobirati da se 14 prioriteta podijeli na nekoliko oblasti i da se, kako proces napreduje, BiH sve više uključuje u evropske institucije.

Ako napretka ne bude, ako se bh. partijski lideri ponovo vrate svojim "igricama", predviđene su i sankcije. U konačnici, moguće je i da se aktivira "crna lista" EU. Hoće li stavljanje na spisak nepoželjnih u Uniji spriječiti neka od država članica bloka 27 država - Hrvatska ili Mađarska u prvom redu, vidjet ćemo.

Rezervne opcije koje to nisu

Ukoliko se ne postigne dogovor o aktivnostima prije izbora, spreman je i "plan B".

Brojni evropski zvaničnici koji intenzivno rade na pripremi sutrašnjeg sastanka mogli bi pred političke lidere staviti "mapu puta" nakon izbora. Jedna od temeljnih stavki tog paketa je potpisana obaveza da stranke neće opstruirati provedbu rezultata izbora.

I istom paketu je i opredjeljenje da se Izborni zakon i Ustav BiH promijeni. Radi se o većem i ambicioznijem planu od onog s kraja prošle godine koji je rezultirao krahom u Neumu.

Sada zapadni zvaničnici, a pogotovo Njemačka i SAD, hoće da se riješi što je više moguće do sada detektiranih problema. Iskustva iz Neuma mogla bi pomoći, ali još i više čistija situacija - održani su izbori u BiH, a izbornih kampanja nema u SAD, Njemačkoj, Francuskoj...

Ambicija zapadnih zvaničnika je da se ne rješavaju samo presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, već i niz drugih problema.

Plan je i da se pridobiju stranke bosanskih Srba da prihvate indirektan izbor članova Predsjedništva BiH, da se spoje opći i općinski izbori, čime bi se dao povoljniji temelj za provođenje reformi, a jedna od njih morala bi biti temelja izmjena pravosudnog sistema. Preporuke Istražne komisije državnog parlamenta o stanju pravosuđa jedan su od pokazatelja u kom pravcu bi taj proces trebao ići. Ambicija je i da se pravosudne institucije temeljito protresu i da se posebno pažljivo i detaljno provjeri imovina istaknutih funkcionera pravosudnog sistema, uključujući članove porodice.

Unutar Evropske unije ne postoji jedinstvo o tome šta i kako dalje s proširenjem, da li Ukrajini dati kandidatski status ili ne, razdvajajući je od Moldavije i Gruzije. Brisel je pod rastućim pritiskom. Države Baltika, te one koje su uz granicu s Ukrajinom (i Rusijom - Kalinjingrad), žestoko lobiraju da se proširenje "resetira" i posebno Ukrajini otvore vrata EU.

Njemačka, oličena u kancelaru Olafu Šolcu (Scholz), nije sklona baš tome i istura status zapadnog Balkana.

No, popularnost kancelara je na rekordno niskom nivou i on je suočen sa "tihom pobunom" unutar SPD-a i vladajuće koalicije. Ako se trend nastavi, a Šolcovo ponašanje indicira da hoće, neizbježni su otvoreni sukobi unutar njemačke vlasti. 

Crna Gora na velika vrata

U cijeli se rašomon sve intenzivnije uključuje Crna Gora koja snažno lobira da joj se odredi datum za ulazak u EU.

Ta je zemlja u cjelosti prihvatila sve sankcije EU Rusiji, izložena je sve oštrijim prijetnjama Moskve i sada je postavila cilj da "izboksuje" 2025. godinu kao rok do kada je ta država u EU.

Koriste i činjenicu da je Velika Britanija napustila EU i da - tehnički - ovaj blok opet može imati 28 članica, bez nekih velikih promjena papirologije. 

Crnogorski zvaničnici i lobisti ističu i da država ima tek 700.000 stanovnika i da je to "zrno pijeska u pustinji" za EU.

Uz to, otvorila je sva poglavlja, postepeno ih provizorno zatvara, institucije sistema rade i ipak su kako tako izdržale test kada su u vlasti bile i (pro)četničke i anti-NATO stranke. Ta se činjenica ni u jednom momentu nije negativno odrazila na ponašanje Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu.

Iako sve izgleda prilično haotično, u Briselu su svjesni da su neki iskoraci ne samo nužni, već i neminovini. Zapadni Balkan je u političkom mlinu.

Agresija Rusije na Ukrajinu, bestijalnost ruskih trupa i bezmalo svakodnevno otkrivanje razmjera zločina nad ukrajinskim narodom, prijetnje koje Kremlj svako malo emitira i prema drugima, uključujući i zapadni Balkan... naprosto tjeraju Brisel i evropske prijestolnice da se prilagođavaju u hodu.

Ono što je bilo nezamislivo prije 24. februara, sada je normalno, realno, nužno... 

"Vrag" neće otići

Kako vrijeme odmiče, tako manevarski prostor za birokratske igrice u EU nestaje. Vrag (Rusija, ali i Kina i još neki), ne pokazuje nakanu da "ne dođe po svoje".

Unutar Zapada sazrijeva uvjerenje da više ništa nije isto i da se mora odustati od starih procedura. Mišel sutra u Briselu, kako napisasmo, "sondira" stavove političara iz BiH. Iako će atmosfera biti neformalna, opuštajuća i prijateljska, svaki će se detalj pomno pratiti.

Generalna proba daljih aktivnosti EU na zapadnom Balkanu bit će 23. juna, kada će se održati svojevrsni samit EU - zapadni Balkan, u okviru redovne sjednice Evropskog vijeća gdje će se razgovarati primarno o Ukrajini i aplikacijama te države kao i Gruzije i Moldavije za kandidatski status.

Organizator okupljanja je Francuska, koja neformalnim samitom s liderima s Balkana želi zaokružiti svoje predsjedavanje Evropskom unijom.

"Palicu" predaje Češkoj, koja je preuzela obavezu da do kraja ove godine organizira formalni samit zapadni Balkan - EU. Pozicija Bosne i Hercegovine u svim tim aktivnostima jako je bitna.

Dešavanja u njoj tokom, a posebno nakon izbora, pokazat će i do koje mjere ide utjecaj Rusije, Kine, Turske...