Prijedor je grad koji će uz svoje ime još dugo imati krvavu mrlju nedužno ubijenih ljudi tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, onih koji nisu bili Srbi. Sutra će biti obilježeno 30 godina od početka onoga što mnogi nazivaju jednim od najstrašnijih zločina na ovim prostorima.
Tog 31. maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu da nesrpsko stanovništvo obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko ruke. Prethodno su otvoreni logori Keraterm, Omarska i Trnopolje, gdje su ljudi masovno bili odvođeni, a potom mnogi i ubijeni u masovnim egzekucijama i drugim zločinima.
- Šta reći 30 godina poslije? Isto što i nakon pet ili 28 godina. Konstantno negiranje onoga što je utvrđeno i u sudskim procesima u Haškom tribunalu i na Sudu BiH, a to je da su počinjeni ratni zločini, i danas je prisutno. U toliko procesa je dokazano da su ovdje nesrbi morali nositi bijele trake, obilježavati svoje kuće bijelim plahtama i čaršafima u znak, kako su tada srpske vlasti tražile, lojalnosti novim srpskim vlastima u Prijedoru - govori nam Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog savjeta udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja.
Rane, a pritom ne mislimo na one fizičke, već one na srcu, u duši i glavi, vrijeme ne liječi niti one ikada prolaze. Kako Duratović kaže, da bi ih neko danas mogao opet otvoriti, to podrazumijeva da su rane zarasle. A nisu.
- To su slike i sjećanja koja se ne mogu zaboraviti. Dobro znam, ne samo na taj dan već svakodnevno, imam tu sliku pred očima i živim u kući u kojoj sam živio u to vrijeme. Kuća na kojoj sam ja lično postavljao na neki štap bijeli čaršaf koji mi je majka dala da stavim. Svaki put kad uđem u dvorište, ja vidim taj čaršaf. Nikada to neće nestati iz naših glava. Svi koji su bili u Prijedoru vrlo dobro znaju šta se dešavalo tih 90-ih - kazao je Duratović.
- Ovdje postoje inicijative od političara iz reda srpskog naroda i s entitetskog nivoa koji kažu da bi trebalo otvoriti raspravu ili diskusiju na nekom akademskom nivou da se utvrde činjenice oko “bijelih traka”, da li su one postojale ili ne. Ne znam jesu li svjesni da takvim izjavama oni, ustvari, negiraju presuđene činjenice i presude - kazao je Duratović.