Brojne delegacije, predstavnici boračkih udruženja, ratni komandanti, građani, prisustvovali su otvaranju centralnog spomen obilježja braniocima Goražda. Otvaranje kompleksa sa, u kamenu uklesanim, imenima 2.115 poginulih branitelja, upriličeno je tačno 30 godina nakon početka agresije na Goražde, tada jedini slobodan grad na Drini. Opći napad na grad počeo je 4. maja 1992. godine u ranim jutarnjim satima.
- Osjećam se ponosno što smo odbranili ovaj prostor i što je za tu odbranu izgrađen ovaj spomenik. Izražavam svoju zahvalnost kao jedan od učesnika u odbrani Drine i BiH. Međutim, odmah iza naših leđa je objekat na kojem piše da je Dom armije, a nije Dom armije. Tražimo više poštovanja. Hoću da budemo onoliko odlučni i dostojanstveni kakvi smo mi bili u odbrani – kazao nam je ratni komandant 1. slavne višegradske brigade ARBiH, Ahmet Sejdić.
Prema riječima Ferida Buljubašića, svaki djelić Goražda je spomenik, ali se danas od grada heroja pokušava napraviti nešto drugo, pa je danas veliki broj branilaca izloženo progonu pravosuđa.
- Pored sve nepravde koju je Goražde doživjelo tokom rata, kao okružen grad, kao grad u izolaciji u kojem se svakodnevno ginuli, oni koji su preživjeli danas se maltretiraju po MUP-ovima RS, tužilaštvima i sudovima. Kao komandant mogu reći da su ti ljudi časno branili taj prostor, nisu nikog napadali i nisu činili ratne zločine – istakao je Buljubašić.
Osim institucijama koje su pomogle njegovu izgradnju, gradonačelnik Goražda Ernest Imamović posebnu zahvalnost uputio je autoru idejnog rješenja spomen – obilježja, sinu šehida Harisu Šali.
Brojne delegacije položile su cvijeće kraj spomenika herojima Goražda, a Dani otpora u ovom gradu obilježavaju se i nizom drugih sadržaja. Po prvi put, Udruženje za kreativni razvoj „Djeca Evrope“ i “Sunčani razred” organizirali su performans “Snivajmo sa Goraždem”, tokom kojeg je više od 100 Goraždana svih generacija pjevalo “Snivaj Goražde”, pjesmu autora Slavka Klisure napisanu davne 1978. godine.
- Goraždu danas treba nešto što nas okuplja, nešto s čime se identifikujemo. Ja se nadam da se veliki broj Goraždana identifikuje s ovom pjesmom, koja je pjesma o našem gradu, nezvanična himna grada. Zato i ovaj hor nezvanično zovemo “Goraždansko srce” – kazao nam je Klisura.
Ono što se danas rade sa namjenskom industrijom u Goraždu je nedopustivo, kazao je Sejdić. Kao branilac nekadašnjeg kompleksa “Pobjeda”, koje se u jednom periodu rata našlo pod ofanzivom agresora, on je poručio da se radnici moraju pitati za sudbinu preduzeća kojeg su u ratu odbranili.
- Borci su nekad bili ratnici, sad su radnici i tim radnicima treba dati da se i oni pitaju hoće li bolji standard, bolji život, ili će biti robovi nekolicine ljudi u ovom gradu. Neka zarade, neka imaju do neba, ali ne da se preko leđa ratnika, sada radnika, stvaraju ta enormna bogatstva – istakao je Sejdić.
