Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović u nedavnom TV gostovanju kazao je kako će podržati provođenje izbora u BiH.

Nagla promjena

Kakva promjena retorike u svega nekoliko dana! Podsjetimo, Čović je mjesecima unazad davao potpuno drugačije izjave. Lider HDZ-a BiH uporno je izjavljivao da ne postoje uvjeti da se održe izbori, osorno je poručivao da bez izmjena Izbornog zakona neće biti ni izbora, blokirani su bili budžet i izdvajanje sredstava namijenjenih za održavanje izbora, indirektno je najavljivao čak i dublju krizu od one koja je trenutno na sceni... Ali od svega toga, na kraju ispade prema onoj: „Tresla se gora, rodio se miš.“

Naravno, kristalno je jasno da je glavni razlog ove Čovićeve nagle promjene mišljenja rezolutan stav međunarodne zajednice po pitanju održavanja izbora.

I visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) te visoki američki i evropski zvaničnici, poput Gabrijela Eskobara (Gabriel Escobar), Paula Rangela ili Angeline Ajhorst (Eichorst), više puta su jasno i nedvosmisleno naglašavali kako izbori moraju biti održani.

S te strane, jasno je da su HDZ-ove i HNS-ove prijetnje bile pucnji iz prazne puške. Iako Čović podršku za izlazak na izbore navodi kao svoj lični stav, za koji bi prethodno odobrenje trebala dati nevladina organizacija HNS, jasno je da će hrvatske stranke izaći na izbore. Upravo Čović ima ključnu kontrolu nad ovom organizacijom te je njegovo pozivanje na HNS samo traženje „općehrvatskog“ legitimiteta i odobrenja za naglu promjenu mišljenja. No, jasno je da se niti Čović niti bilo koji od hrvatskih političara neće usuditi direktno konfrontirati sa silama iz SAD i EU, posebno u jeku daleko snažnijeg angažmana u Bosni i Hercegovini i sankcioniranja političara i pojedinaca koji narušavaju dejtonski poredak ili su umiješani u korupciju. Poseban kremen HDZ-u BiH predstavlja i činjenica da je kroz prethodne godine blisko i koordinirano sarađivao s Miloradom Dodikom, čovjekom s američke i britanske crne liste, usljed čega se ni ruski utjecaj nije mogao izbjeći. U jeku rata u Ukrajini jasno je da će Čović pod svaku cijenu nastojati da se dokaže kao kooperativan.

Zapadna ruka

Uzimajući to u obzir, imamo razloga za optimizam. Prije svega, izbori će biti održani. Također, usljed pritiska zapadnih država, a zbog kojih će izbori biti održani, iluzorno je očekivati da ćemo svjedočiti postizbornim blokadama, kao što je to bio slučaj nakon posljednjih izbora, kada je blokirano formiranje Vlade FBiH. Treći razlog za optimizam svakako je činjenica da se angažman zapadnih sila značajno povećao u BiH te da se u novim geopolitičkim okolnostima za našu zemlju širom otvaraju vrata za oživljavanje reformskog procesa i euroatlantskog puta.

Naravno, tome će morati prethoditi otklanjanje ključnih izazova i sistemskih prepreka za normalno funkcioniranje naše zemlje, među kojima se i Izborni zakon nameće kao jedan od glavnih izazova. A u tom smislu važno je da i probosanska politika odigra konstruktivno i maksimalno iskoristi povećani zapadni angažman u našoj zemlji, te ne dozvoli sebi, kao što to posljednjih dana pojedinci i određene strukture potiču, otvorenu konfrontaciju sa zapadnim silama.

Posljednji put kada je probosanska politika to učinila, bilo je prilikom rušenja „aprilskog paketa“. Posljedica je bila gotovo dvije decenije stagnacije i haosa u BiH.

Što da ne

- Vjerujem da ćemo podržati održavanje izbora, ali to mora odrediti HNS, a ne Dragan Čović. Zašto ne bismo učestvovali na izborima? Kada je riječ o ranije usvojenim zaključcima HNS-a, nigdje se ne govori o blokadi ili bojkotu izbora, već o drugačijem organiziranju BiH. To znači da ćemo sjesti i vrlo detaljno pripremiti prijedloge o tome kako mislimo drugačije organizirati BiH - kazao je Čović o održavanju izbora u Bosni i Hercegovini.