Sindikalna potrošačka korpa za mart 2022. godine iznosi 2.448,46 KM, dok je prosječna isplaćena plaća u Federaciji BiH 1.045 KM. Na prehranu četveročlane porodice od ovog iznosa otpada 51 posto, a pokrivenost sindikalne potrošačke korpe plaćom je 42,67 posto.

U jeku masovnih poskupljenja građani se s pravom pitaju kako preživjeti, a mnogi ne mogu sastaviti kraj s krajem.

Suzbijanje jaza

U razgovoru za „Avaz“ Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže da građani spas traže u nenamjenskim kreditima kako bi podmirili osnovne životne potrebe.

- Podaci pokazuju da se građani zadužuju kod banaka ili u mikrokreditnim organizacijama i na taj način suzbijaju jaz u raspoloživom dohotku. Jedna od stvari koje se rade je nenamjensko zaduživanje - dodaje Čavalić.

Ono što je bitno naglasiti jeste da se medijalna plaća u BiH kreće od 700 do 750 KM.

- To znači da 50 posto radnika radi za plaću do 750 KM, a 50 posto za plaću iznad 750 KM. Ovaj podatak itekako ukazuje na činjenicu da je vrlo teško sastavljati kraj s krajem u BiH u ovom trenutku - objašnjava Čavalić.

Napominje da sindikalna potrošačka korpa nije statistički indikator koji objavljuju vladine organizacije i da je kao takva neformalna.

- Određene kritike se odnose na činjenicu da je precijenjena iz razloga što zemlje niskog dohotka nemaju iste obrasce u ponašanju u kupovini kao razvijene zemlje svijeta. To znači da naši građani više troše na egzistencijalna dobra, prehrambene proizvode, električnu energiju i slično, a manje na odlazak u pozorište ili kino na sedmičnom nivou. To uzima u obzir sindikalna potrošačka korpa - napominje Čavalić.

Enorman rast

Međutim, dodaje, indeks potrošačkih cijena, koji jeste validan statistički indikator, pokazuje drastičan rast cijena.

- Cijene rastu unazad godinu, posebno kada su u pitanju prehrambeni proizvodi. U raspoloživom dohotku naših građana, koliko troše, najveći udio zauzima prehrana i građani imaju velikih problema, posebno oni s nižim dohocima u kontekstu preživljavanja - ističe Čavalić.

Racionalna potrošnja

Krizni period građani mogu prevazići tako što će racionalizirati potrošnju.

- Trabju se pokušati odložiti neke druge neegzistencijalne potrebe i posvetiti se racionalizaciji vlastite potrošnje s nadom da će se ipak ovi inflatorni efekti nekako od sredine do kraja godine stabilizirati - zaključuje Čavalić.