State Department je objavio izvještaj o ljudskim pravima u svijetu za prošlu godinu, u kojem je obuhvatio i Bosnu i Hercegovinu. Njega je jučer predstavio američki državni sekretar Entoni Blinken (Anthony).

Ponovo, zahvaljujući ponajviše političarima poput Milorada Dodika, BiH je izrazito loše prošla kada je riječ o poštivanju ljudskih prava. Sam Dodik, aktuelni član Predsjedništva BiH, spominje se u ovom izvještaju čak osam puta. 

Dodika tako ovaj izvještaj "tereti" da je vrijeđao novinare dok su njegovi tjelohranitelji koristili čak i fizičku silu protiv novinara. Kao primjer se navodi da su Dodikovi tjelohranitelji fizički nasrnuli na kamermana portala Insajder.in kojeg su natjerali da izbriše snimke sa proslave SNSD-a, organizirane u septembru prošle godine.

Dalje se navodi da je sam Dodik tokom prošle godine konstatno vrijeđao predstavnike medija, kao i analitičare, nazivajući ih "izdajnicima, plaćenicima". Često je, kaže se u izvještaju posezao za pojmovima poput "neprijateljski mediji", kada su oni iznosili činjenica i mišljenja s kojima se nije slagao. Tako je, navodi se, vrijeđao i analitičarku Tanju Topić, uposlenicu Fondacije Friedrich Ebert Stiftung, nazivajući je "njemačkim obavještajcem", te "dokazanim kvinsligom".

Dodik je, kaže se, i tokom intervjua na RTRS-u vrijeđao i vlasnika BNTV-a Vladu Trišića poručujući da radi protiv interesa RS, dok je na jednoj presici ovu TV nazvao subjektom koji se bavi organiziranim kriminalom.

Negiranje genocida i Inckov zakon

Tokom godine član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kao i visoki funkcioneri njegove političke stranke SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata), te drugi zvaničnici i lideri RS-a nastavili su negirati da su srpske snage počinile genocid u Srebrenici 1995. godine., uprkos dokazima više domaćih i međunarodnih sudova.

Vlada RS-a je 21. jula objavila izvještaj, koji je pripremila tzv. Nezavisna međunarodna istražna komisija o stradanjima svih naroda na području Srebrenice u periodu od 1992. do 1995. godine, koju je uspostavila entitetska vlada RS. U izvještaju se osporava da je genocid počinjen u Srebrenici i pokušava da se dovede u sumnju da li su hiljade Bošnjaka koje su ubile snage bosanskih Srba u julu 1995. godine bili nevini civili. U izvještaju se također optužuje Međunarodni krivični sud UN-a za bivšu Jugoslaviju za organiziranje politički pristrasnih suđenja političkim i vojnim liderima bosanskih Srba i za pogrešno klasifikovanje masakra u Srebrenici kao genocida.

23. jula, odlazeći visoki predstavnik BiH Valentin Incko (Inzko) nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, kriminalizirajući poricanje genocida, veličanje ratnih zločina i poticanje rasne, vjerske i etničke mržnje i nasilja. Amandmani su stupili na snagu 28. jula. Parlamentarna skupština BiH ima pravo raspravljati i glasati o nametnutim amandmanima, iako oni ostaju na snazi čak i ako ih Parlament odbije ili ne prihvati. Kao odgovor na izmjene Krivičnog zakona, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) održala je 30. jula posebnu sjednicu i donijela zakon kojim se onemogućava provođenje odluke visokog predstavnika o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.

Narodna skupština RS je usvojila i izmjene i dopune Krivičnog zakona RS kojima se omalovažavanje RS ili „njenih naroda” smatra "agresorskim" ili "genocidnim", predviđajući kaznu zatvora od šest mjeseci do 15 godina, u zavisnosti od toga da li je počinitelj bio državni službenik ili da li je izjava data sa namjerom da se promijeni ustavni poredak RS, njen teritorijalni integritet ili nezavisnost. Predsjednica RS Željka Cvijanović je 12. oktobra potpisala julski zakon. Dva zakona stupila su na snagu 13. oktobra.

Tegeltija našao utočište kod Dodika

Milan Tegeltija, koji je smijenjen sa čela VSTV-a, spominje se u negativnom kontekstu, u smislu jer je omogućio da VSTV bude u centru korupcijskih skandala. Tegeltija je, kako se navodi u izvještaju, potom utočište našao upravo kod Dodika u Predsjedništvu BiH kao njegov savjetnik.

U izvještaju se spominje i Gordana Tadić, koja je kao i Tegeltija dospjela na "crnu listu" SAD-a kako se navodi u izvještaju. Ona je "osula paljbu" na portal Istraga.ba, koji je objavio informacije o navodnim pokušajima ugrožavanja njene sigurnosti. Kako se ističe ona je se javno oglasila optužujući autora teksta za "anticiviliziranu i barbarsku diskreditaciju" njene ličnosti, za podstrekavanje "nacionalne i vjerske mržnje" i " krčenja puta za eliminaciju svih koji stoje na putu paravojnim krugovima". BH novinari osudili su njen pritisak na ovaj medij i novinara.

Dodikov najvažniji koalicioni partner Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, u izvještaju State Department također nije dobro prošao.

– Lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragan Čović i drugi politički lideri bh. Hrvata proslavili su 17. novembra u Mostaru 30. godišnjicu osnivanja samoproglašene administrativne teritorije Herceg-Bosne, koja je ukinuta Vašingtonskim sporazumom iz 1994. godine. Pojedini mediji oštro su kritikovali proslavu, ističući da je šest bivših visokih zvaničnika Herceg-Bosne osuđeno za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) – kaže se u izvještaju State Departmenta.

SDA vršila pritisak na Hadžifejzovića i "Face TV"

Kada je riječ o SDA, ova stranka se u izvještaju spominje u kontekstu pritiska na medij Face TV. 

- Praksa pritiska na novinare da cenzurišu svoje izvještavanje nastavljena je i tokom godine. Reakcije na istraživačke priče koje se fokusiraju na korupciju visokih pravosudnih zvaničnika i njihov nedostatak odgovornosti nastavile su stvarati pritisak na novinare. 

Sarajevska "Face TV" nastavila je da se suočava s pritiscima vladajuće bošnjačke etnonacionalističke Stranke demokratske akcije (SDA) zbog izvještavanja o slučajevima korupcije u vezi sa ovom političkom strankom. SDA je u jednom od svojih odgovora navela da je izvještavanje Senada Hadžifejzovića, vlasnika Face TV-a, neistinito i motivisano "povrijeđenom sujetom, ljutnjom ili nekim drugim motivima".

BH novinari su istakli da nastavak političkog pritiska na Face TV predstavlja neprihvatljivo miješanje u uređivačku politiku te kuće i naveli da je cilj bio etiketiranje kao "neprijateljski, nepatriotski i propagandni medij" - navodi se u izvještaju State departmenta.

Korupcija i afera "Respiratori"

Inače, State Department navodi da su se zvaničnici često nekažnjeno upuštali u koruptivne radnje, a korupcija je i dalje rasprostranjena u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija je posebno bila rasprostranjena u sektoru zdravstva i obrazovanja, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i procedurama zapošljavanja u javnoj upravi.

– Dok je javnost korupciju gledala kao endemsku pojavu u javnoj sferi, bilo je malo javnog zahtjeva za procesuiranjem korumpiranih službenika. Bilo je indicija da je pravosuđe pod političkim uticajem i imenovanja sudija nisu zasnovana na zaslugama, a odgovornost sudija i tužilaca je bila niska – navodi se u dokumentu. 

Sud BiH osudio je Kemala Čauševića, bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje, na devet godina zatvora zbog primanja mita i pranja novca.

Pandemija COVID-19 je zloupotrebljena za različite koruptivne aktivnosti; jedan od najznačajnijih slučajeva odnosio se na nabavku neupotrebljivih respiratora iz Kine u vrijednosti od približno šest miliona dolara. U Federaciji, za korupciju su optuženi premijer Fadil Novalić, ministrica finansija Jelka Milićević i direktor Civilne zaštite Fahrudin Solak. Od novembra glavni pretres u predmetu je još uvijek bio u toku.

Prema riječima profesora i studenata, korupcija je nastavljena na svim nivoima sistema visokog obrazovanja. Profesori na nekoliko univerziteta izjavili su da je podmićivanje bilo uobičajeno i da su iskusili pritisak kolega i nadređenih da daju više ocjene studentima koji imaju porodične ili političke veze. Bilo je vjerodostojnih navoda o korupciji u javnim nabavkama, zapošljavanju i zdravstvenim službama, navode u izvještaju. 

Javni emiteri

Nastavljena je, kaže se u izvještaju, institucionalna nestabilnost vladajućih struktura RTV FBiH, "jer emiter nije izabrao upravni odbor niti je imenovao organizaciono rukovodstvo i ostao je otvoren za politički uticaj".

– Kao rezultat toga, RTV FBiH je nastavila pokazivati selektivan pristup vijestima. Vlada RS je nastavila da povećava direktnu kontrolu nad RTRS-om, što je snažno pojačalo pozicije i narative vladajuće koalicije u entitetu RS. BHRT je popustio povećanom političkom pritisku i nastavio cenzurirati vlastito izvještavanje – navodi se u izvještaju.

"Pravda za Davida"

U izvještaju se State Department osvrnuo i na slobodu mirnog okupljanja, te kako navode, Vlada je generalno poštovala ovo pravo. 

- Lideri neformalne grupe Pravda za Davida, međutim, prijavili su uznemiravanje policije RS u Banjoj Luci. Okupljanje pravde za Davida u Banjoj Luci proteklo je bez većih incidenata, ali je u jednom slučaju policija RS pokušala da iskoristi mjere ublažavanja COVID-19 kao izgovor za blokiranje skupa. Članovi grupe su ponekad bili pritvoreni i optuženi za zločine, ali su optužbe na kraju odbačene, ili su članovi bili oslobođeni.

Pokret "Pravda za Davida" nastao je kao odgovor na ubistvo 21-godišnjeg Davida Dragičevića 2018. godine, koje nije riješeno do kraja godine. Dragičevićeva porodica mobilisala je hiljade građana u potrazi za činjenicama o ubistvu i traženju pravde. Entitetska vlada RS opravdala je svoju odluku da zabrani sva javna okupljanja grupe, uključujući proteste, tvrdeći da pokret nije u potpunosti poštovao zakon tokom prethodnih skupova.

Neki novinari i demonstranti su naveli da je policija tokom hapšenja upotrijebila prekomjernu silu na demonstrante grupe Pravda za Davida i dali su fotografije koje su, čini se, potkrijepile njihove tvrdnje - navodi se. 

Zašto je "Avaz-roto pressu" zaplijenjeno 212 hiljada KM

U izvještaju State Departmenta se spominje i Zakon o kleveti u BiH. Poseban segment zauzimaju veliki pritisci na medije, novinare a u izvještaju se navodi i da je "Avaz-roto pressu" zaplijenjeno 212.000 KM.

- Iako je zemlja dekriminalizovala klevetu, mnoge tužbe su i dalje podnošene sudovima protiv novinara, što je često rezultiralo izuzetno visokim novčanim kaznama. Zanimljive sudske odluke protiv novinara uključivale su privremene zabrane postavljanja ili objavljivanja određenih informacija, kao i izuzetno visoke i nesrazmjerne kompenzacijske isplate.

U junu i julu, Općinski sud u Sarajevu donio je dvije presude kojima je naloženo plaćanje neuobičajeno visokih novčanih kazni u predmetima za klevetu protiv dva medija. Po nalogu suda, sa bankovnog računa izdavačke kuće "Avaz-roto press" zaplijenjeno je više od 212.000 konvertibilnih maraka (KM) (127.000 dolara), na osnovu predmeta za klevetu iz 2009. godine i povezanog slučaja 2016-2019 o objavljivanju sudske presude.

"Avaz-roto Press" je proglašen krivim i prethodno je već platio 5.000 KM (3.000 dolara) odštete i pokrio dodatne prateće sudske troškove. U julu je online medijskoj kući Zurnal naloženo da plati više od 170.000 KM (102.000 dolara) na osnovu presude prvostepenog suda u slučaju klevete.

Udruženje BH novinari izrazilo je zabrinutost da bi ovako previsoke novčane kazne mogle ozbiljno ugroziti rad i poslovanje medija, ističući potrebu iznalaženja balansa između ekonomske moći medija, javnog interesa i prava na odštetu. Upravni odbor Vijeća za štampu i online medije BiH izrazio je zabrinutost, ističući da su ovako visoke novčane kazne u suprotnosti sa projektovanjem novinarskog integriteta i ugrožavaju rad medija - navodi se u izvještaju State Departmenta.