Pregovori o Izbornom zakonu BiH unaprijed su bili osuđeni na propast, jer su ih pratila uvjetovanja i prijetnje jedne strane da, ako se zakon ne promijeni, neće ni biti izbora, kazao je za “Avaz” prof. dr. Salih Fočo, ugledni bh. sociolog.

Pat pozicija

- Od starta se krenulo sa ucjenama, a ne sa dijalogom koji bi unaprijedio demokratske procese izbora. Sasvim je razumljivo da, nakon 20 godina, izborni zakon treba izmijeniti, ali očito da se nije išlo u pravcu demokratizacije i podizanja legaliteta, već u smjeru zakivanja etnonacionalističkog koncepta, koji bi BiH doveo u novu pat poziciju u kojoj izborima ne bi bilo moguće bilo šta promijeniti na političkoj sceni – dodaje profesor Fočo.

Dok predstavnici međunarodne zajednice upozoravaju da se izbori moraju održati u oktobru, iz Centralne izborne komisije kažu da je to zakonska obaveza ali da zahtjeve za odobravanje sredstava za njihovu organizaciju prati šutnja Ministarstva finansija BiH.

Preskočiti blokadu

- Vlast u BiH nije vlast građana, već nacionalnih i nacionalističkih stranaka. Vlasti nisu u funkciji čovjeka i naroda, ne osvrću se na birače koji su im potrebni samo da bi ih legalizirali na izborima. Međunarodna zajednica može sama dati određena sredstva za održavanje izbora i preskočiti tu blokadu, a i visoki predstavnik svojom odlukom može izmijeniti zakon. Ne bi mogao doći u pitanje legalitet izbora u oktobru, jer do sada je održano nekoliko izbora po postojećim pravilima. Ništa ne bi smetalo da se održe i ovi izbori, a da se onda u normalnijoj atmosferi vodi dijalog i proces promjena izbornog zakonodavstva – zaključuje prof. dr. Salih Fočo.