U surovom svijetu borbe za opstanak premalo je ljudi koji svoju ljubav, trud i vrijeme posvete nemoćnim bićima oko nas. Jedan od njih je Banjalučanin Draško Adamović,inžinjer poljoprivrede, istraživač ptica, član Ornitološkog društva „Naše ptice“, autor naučnih, istraživačkih radova o pticama, čovjek koji je prvi put fotografirao neke vrste ptica.
Njegova ljubav prema životinjama traje još od djetinjstva, nisu je mogle ugasiti ni svakodnevne obaveze u oblasti kulture, gdje je zaposlen nakon što nije mogao pronaći posao u struci pa, osim što istražuje ptice, on u slobodno vrijeme, samostalno, svakodnevno zbrinjava povrijeđene, bolesne, otrovane divlje životinje. Nije rijetkost da radi intervencije putuje i stotinama kilometara zbog ranjene životinje.
- Ptice su, definitivno, jedan od najboljih pokazatelja našeg ophođenja prema prirodi. Ako na nekom terenu ne možete pronaći vrstu tipičnu za takvo stanište, zapitajte se zašto je nema. U nekim okolnim zemljama, na istom staništu, one su prisutne i kreću se blizu vas, ne osjećaju se ugroženo - kaže Adamović.
Potrebni su im, dodaje, bolja zaštita, kažnjavanje krivolova, manje zagađenja, malo više obzira, a one su tu da uzvrate kao biološki regulatori i uništavači korova, štetnih insekata, glodara, reptila...
- Na nekim lokacijama labudovi, kao jedna od najpitomijih zaštićenih vrsta, ne dozvoljavaju prilazak na manje od 200 metara. Razlog je strah od ljudi. Nalazio sam ih često upucane iz obijesti. Tome se mora stati ukraj. Izašli smo davno iz pećina naših predaka, ponašajmo se tako - ističe Adamović.
Kada od životinja vidi kako se brani dom-gnijezdo ili porodica-leglo, kako se bori da se preživi bez dovoljno hrane ili u borbi s jačim, Draško kaže da mu je lako naučiti lekciju o istrajnosti, nepokolebljivosti, borbenosti i neodustajanju.
Obratio se i institucijama, od kojih očekuje da primijene zakone o zaštiti prirode, dobrobiti životinja te lovstvu, kao i da definiraju put kojim će se voditi pronalazač svake povrijeđene divlje vrste. Jer, kako kaže, briga o njima ne može ostati na dobroj volji entuzijasta.
Planira izgradnju azila za povrijeđene vrste ptica, ali i sitne divljači, kroz nekoliko centara u BiH. U zatvorenom objektu radio bi se prijem povrijeđenih vrsta, a s kolegama iz veterinarskih ambulanti on bi pregledao životinje i sanirao im rane.
- Drugi dio, prema primjerima okolnih zemalja, treba biti na otvorenom i tu bi se ptice oporavljale do vraćanja u divljinu - pojašnjava Adamović.