BiH je postkonfliktno, a treba spriječiti da se razvije u pretkonfliktno društvo, kazao je za “Avaz” Tonino Picula, član Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (EP). Dodaje da najveća opasnost prijeti u izbornoj godini.
- Nije riječ samo o notornim domaćim akterima već vidimo i neke strane faktore, koji itekako utječu na domaću političku scenu. Mislim, prije svega, na one koji ne dijele temeljne demokratske vrijednosti savremenih evropskih društava. Potrebno je čim prije vratiti u fokus put prema kandidatskom statusu za članstvo u EU kao prioritet, uz pozitivan socioekonomski utjecaj takve strateške opredijeljenosti. BiH mora dogovoriti i određene zahvate u postojećoj zakonskoj regulativi jer ona proizvodi nelegitimna stanja, ali i kulturu sukoba umjesto kulture saradnje - kaže Picula.
Retoriku Dragana Čovića na sjednici NSRS smatra potpuno neprikladnom u situaciji obnovljenih previranja u BiH.
- Indikativna je bila reakcija jedne udruge prognanih Hrvata iz Banje Luke, gdje je njihov broj sveden na statističku grešku. Oni su oštro osudili takav narativ, jer je potpuno ignorirao činjenice i senzibilitet ratnih stradalnika. Takav pristup nije kompatibilan s opravdanim zahtjevima za poštivanje konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH i njihovim legitimnijim predstavljanjem - ističe Picula.
Napominje da hrvatski narod, kroz reformu Izbornog zakona, ima pravo tražiti nova rješenja za zaštitu svog položaja.
- Međutim, uspjeh tog procesa zavisi od dogovora s bošnjačkim predstavnicima, ali i od kvalitetne međunarodne medijacije. To nema veze s Dodikom. Korak u dobrom smjeru bila bi razrada mehanizama autentičnog federalizma, kao najsvrsishodnijeg modela, uzevši u obzir političko-društvenu realnost, senzibilitete i složenost BiH. Idealno bi bilo da takvo rješenje bude produkt konačnog dogovora domaćih političara, bez isključivog pritiska vanjskih faktora.
Međunarodna prisutnost i obnovljeni interes EU i SAD dobri su za smirivanje tekućih napetosti, ali se reforma Dejtonskog sporazuma, koju godinama zagovaram, ne čini puno bližom u odnosu na proteklih godinu - tvrdi Picula te dodaje da će se u slučaju daljnje stagnacije mladi nastaviti iseljavati, što bi bilo tragično i nedopustivo da država, uz velike ljudske gubitke u ratu, nastavi u miru gubiti svoje stanovništvo.
Dok Ukrajina prerasta u globalni sigurnosni problem, građani i državno vodstvo nisu skloni panici jer bi takvo nešto slabilo ekonomiju, govori o impresijama iz Ukrajine, koju je posjetio s delegacijom EP.
- Političari, ekonomisti i vojnici se slažu u jednom - ključan je tekući mjesec u kojem kriza treba biti ili riješena pregovorima ili će Rusija, ipak, pokrenuti oružani sukob. Što se tiče podrške Ukrajini, Putin je uspio svojom politikom konsolidirati NATO i ojačati koheziju unutar EU - kaže Picula.
Sve je uvjerljivija teza da je Ukrajina posljednji dio slagalice u Putinovoj ambiciji da obnovi utjecaj Rusije prema uzoru na bivši SSSR.
- Maksimalistički zahtjevi Moskve prema Zapadu mogu se sažeti u slogan “apsolutna sigurnost Rusiji, svima drugima nesigurnost”. EU treba aktivnije nastaviti s politikom proširenja na jugoistok i obnoviti viziju koja ju je u prošlosti učinila najpoželjnijim modelom saradnje i zajedništva na kontinentu. Trebamo pokazati solidarnost sa zemljom čija se traumatična sadašnjost toliko rimuje s nedavnom prošlosti Hrvatske i BiH - ističe Tonino Picula.
