Ako je suditi prema naznakama koje posljednjih mjesec dana dolaze iz Berlina, nova njemačka vlada, sastavljena od socijaldemokrata, zelenih i liberala, ne pokazuje previše sluha za pritužbe koje stižu iz Hrvatske oko položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Zadrže li Nijemci sadašnji kurs, a ništa ne pokazuje da neće, koliko god se žalili Dragan Čović ili Zoran Milanović, izbori u susjednoj državi održat će se prema postojećim pravilima,piše Robert Bajruši u kolumni za "Jutarnji list".

Posljednja u nizu negativnih reakcija stigla je od SPD-ova člana Bundestaga Josipa Juratovića, koji je žestoko opleo Milanovića optužujućom izjavom kako "predsjednik ovdje niti ujednačava niti moralno i etički reprezentira institucije, nego destruktivno djeluje i upravo suprotan učinak daje, da takvim neprimjerenim ponašanjem, ne samo unutar Hrvatske, nego i na međunarodnoj razini, odavno ratuje protiv europskih institucija, izaziva sukobe s Briselom ili otvoreno zgražanje čelnika EU te da su mu na Balkanu najveća podrška političari s margina, poput Milorada Dodika.

Osim toga, važna uloga izvjestitelja Bundestaga za zapadni Balkan pripala je mladom socijaldemokratskom političaru Adisu Ahmetoviću, koji je prošle sedmice izjavio da je najvažniji politički cilj prevladavanje etničkih podjela u BiH. Prema Ahmetovićevim riječima, načelo "legitimnog političkog predstavljanja", na kojem insistira HDZ BiH, pridonijelo bi produbljivanju podjela i otežalo bi provedbu odluka". Slično rezonira i njemačka diplomatija:

- Sada postojeći režim sankcija treba primijeniti i protiv gospodina Dodika, čiji lik Milanović opisuje svijetlim tonovima - izjavila je Analena Berbok (Annalena Baerbock), nova njemačka ministrica vanjskih poslova nakon susreta šefova diplomatija Evropske unije u Briselu.

Napokon, to je nedavno nagovijestio i visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt), koji je u Bundestagu rekao kako on smatra "da je moguć dogovor unutar EU o uvođenju sankcija bosanskohercegovačkom desno-radikalnom političaru Miloradu Dodiku. Situacija je zabrinjavajuća, posebno kad je u pitanju integritet BiH, i tu se prije svega ističe jedno ime: Milorad Dodik, piše Bajruši.

Navodi i da je "pitanje može li Njemačka zadržati onakav utjecaj unutar EU, kao u eri Angele Merkel", ali i ističe da je "skoro nemoguće da hrvatske vlasti mogu uspjeti izlobirati izborne promjene u BiH, ako će se tome usprotiviti vlada kancelara Olafa Šolca (Scholz). A izgleda da hoće".

No, pita se i "je li to zaista tragedija za Hrvate u susjednoj državi"?

Citira i Ivanu Marić koja tvrdi kako HDZ BiH, u stvarnosti, se ne želi dogovoriti o promjenama Izbornog zakona, tako da se Hrvatima osigura da sami biraju svoje predstavnike.

"Kada bi se to dogovorili, onda više ne bi imali čime da drže Hrvate u homogenoj masi, plašeći ih strašnim i prestrašnim Bošnjacima, koji biraju njihove predstavnike. Time bi se otvorio prostor za jačanje opozicije kod Hrvata".

Najavljuje se i da će "izbori za člana Predsjedništva Bošnjaka će biti dosta neizvjesni, i nijedna stranka neće imati dovoljno birača da im može reći kako svaki treći član "porodice" glasa za Željka Komšića.

Kako god na kraju ispalo, Hrvatska treba biti spremna na to da će se u idućim mjesecima naći na suprotnoj strani u odnosu na Njemačku, kada se radi o rješavanju političke krize u BiH", poručuje Bajruši.