Dragan Čović, predsjednik HDZ-a obratio se na posebnoj sjednici NSRS. 

Kazao je kako su međunarodni predstavnici u Neumu sugerirali i njemu Bakiru Izetbegoviću da dođu u Narodnu skupštinu Republike Srpske i obrate se, a da je on donio odluku da to uradi nakon razgovora s predstavnicima Hrvata. 

Čović je istakao kako je “procijenio da je dobro doći ovdje i kazati riječi svima u Republici Srpskoj, ne samo jednoj strani s kojom možda bolje sarađuju”.

Postoje zajedničke vrijednosti

- Bitno je da postoje zajedničke vrijednosti, a čuo sam ih i od vlasti i od opozicije, a to su konstitutivni narodi. Drago mi je da sam mogao doći. Ključna stvar je aktuelna politička situacija, koji nije krenula prije 5,6 mjeseci, nego mnogo ranije. Činjica je da u BiH ne funkcioniše ni izvršna, ni zakonodavna, sudska vlast. BiH odavno nije pravna država. Ono malo što funkcioniše na nivou BiH se pretvara u predstavljanje pojedinaca i političkih opcija jednog naroda, kada istupaju u ime tih institucija, a nikad kao što je ustavom predviđeno da se zna šta je strategija vanjske politike, ko je vodi ko je provodi. Zato danas imamo bremenito stanje na političkoj sceni BiH i zbog toga moramo tražiti zajednička rješenja kroz ovakve razgovore, bez obzira na različite neugodnosti koje može prouzrokovati ovakvo gostovanje - kazao je Čović.

Različitosti iz historijskog promišljanja BiH, rekao je Čović, su se potpuno prelile na strategije i taktike u sadašnjem trenutku i promišljanju budućnosti.

- Zahvaljujem predstavnicima RS što ste dopustili da se unutar FBiH traži dogovor, jer u FBiH leži problem, pa ste rekli šta god se dogovori u FBiH da ćete prihvatiti. Vjerovatno ste i, očekujući da se neće ništa dogovoriti, izbjegli bilo kakav element odgovornosti. Vama bi dogovor iz FBiH trebao biti važan, kao što je bio važan i mostarski sporazum, jer u Hercegovini žive predstavnici srpskog naroda.

Razgovori su otvorili niz dilema. Međunarodne institucije su u BiH donijele oko 950 odluka da bi BiH funkcionirala, uglavnom između 2000. i 2005. godine. Bez Inckovog zakona je nametnuto 338 zakona. Smijenjeno je odlukama Visokog predstavnika 187 političara. Sve je ovo trebalo donijeti funkcionalnost institucija - rekao je predsjednik HDZ-a.

Razgovori o Izbornom zakonu vežu se isključivo za presude suda u Strazburu i odluku Ustavnog suda BiH koja govori legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda.

Imperativ je očuvati Ustav BiH

- Najveći problem je presuda Sejdić-Finci i još pet sličnih odluka. Kada smo počeli pregovarački proces sa ljudima iz međunarodne zajednice, kojim se zahvaljujem jer su bili do kraja mudri organizatori i nisu nikad izlazili iz okvira i nametali rješenja, tako da su pustili nama da pokažemo koliko se ne možemo dogovoriti.

Osnova stranaka iz FBiH je bila da se treba brisati etnički prefiks iz Ustava BiH. To je također donijelo mnogo toga što otvara puno pitanja, nezavršenih strategija koje su trebale biti realizirane prije 25 ili 30 godina. Neki od vas su kazali: „Pa dobro, bira se jedan predstavnik iz RS, svejedno mi je ko će biti iz FBiH“, ali kada se otvori pitanje Dejtonskog mirovonog sporazuma i Ustava BiH, ono se nikad ne otvara na jednoj tački - rekao je Čović.

Naveo je kako je imao uvijek dobre odnose sa svim kolegama i Tihićem i Šarovićem itd. Govoreći o odnosu s Izetbegovićem, kazao je da je s njim najviše sjedio jer sve što su se dogovarali bilo je ispunjeno, ali da se to promijenilo nakon sporazuma u Mostaru.

- Imperativ je očuvati Ustav BiH, prevažan je Aneks 4. Dejtona. Mislim da je otvaranje pitanja Ustava krajnje rizično za sve odnose u BiH. Očuvati mir u BiH po svaku cijenu. Bolje satima i neracionalno pregovarati nego da brojimo žrtve - rekao je Čović.

Potom je zaključio da “BiH može preživjeti isključivo kao zemlja tri konstitutivna naroda”.

- Čuvajte Republiku Srpsku. Toliko ste emocija iznijeli ovdje da vam svi mogu zavidjeti. Molim vas, ostavite dovoljno otvorena vrata za druga dva konstitutivna naroda. RS ćete najbolje zaštititi braneći je u institucijama BiH - poručio je Čović.