Za detaljniju analizu potrebno je sačekati kompletnu listu sankcioniranih od strane administracije SAD-a, kaže analitičar Dušan Janjić iz Beograda, koji već mjesecima u razgovorima za “Avaz” tvrdi da je zapadni Balkan prioritet SAD i njenog predsjednika Džoa Bajdena i nema nikakvih dilema da je cjelovitost BiH neupitna i da je njen put u EU i NATO davno trasiran.
- U prvom planu posljednje odluke o sankcijama je Dodik, što je potez samog Vašingtona. Time se naglašava njegova neposredna uloga, posebno na rušenju teritorijalnog integriteta, suvereniteta i cjelovitosti BiH. To zaista i jeste jedna novina u odnosu na prethodne sankcije, ali vrlo jasno je potcrtana i veza između zloupotrebe vlasti i korupcije, od one lične, do one koja je uključivala i saradnike, pa i kontrolu medija. Ne samo zbog ravnoteže, već da bismo procijenili dubinu zahvata američke administracije i EU, treba vidjeti i ko je iz FBiH pod sankcijama – kazao nam je Janjić.
Reakciju Dodika smatra očekivanom, već viđenom, ali je siguran da će političari u BiH, ako već nisu, vrlo brzo shvatiti poruku.
- Mnogi oko Dodika, ne samo iz RS, shvatiće poruku da se 2022. vođstvo BiH mora ozbiljno prihvatiti posla na promjeni sadašnjeg načina ponašanja i politika. U momentu kada sam prije par mjeseci to najavljivao, na listi sankcija nalazilo se 19 lica iz RS, a sada ih je 52. Drugo, veze prema Beogradu, Bugarskoj, Budimpešti su itekako istražene. I to je novina. Ovo je vrlo utemeljena odluka i ne tiče se samo Dodika. Tim koji je formiran za zapadni Balkan, uključujući i ovaj kojeg predvodi Džim O’Brajan, vrlo dobro je upoznat sa stanjem u regionu, poznaje političare i ljude iz biznisa koji su u konkurenciji da se nađu na listi. Uložen je veliki posao i neće se stati na ovome – ističe Janjić.
Dodaje da je zapadni Balkan izbio u prvi plan i postao jedan od prioriteta SAD-a, pretekavši druge dijelove svijeta, te da će on postati “radionica” za harmoniziranje svih službi koje rade na realizaciji politike sankcioniranja po pravilima koje je objavila administracija predsjednika Džoa Bajdena. Međutim, veći dio javnosti, pa i oni koji su na udaru sankcija, još uvijek ne shvataju njihove posljedice.
- Radi se o neobaviještenosti građana, a očigledno je da su i mediji pod velikim utjecajem političara ili imaju neku naviku da pišu kao da se ovdje ništa ne dešava osim afera. Građani nemaju precizne informacije šta podrazumijeva strategija borbe protiv organizovanog kriminala i finansiranja terorizma. Po tom osnovu se ovi i kažnjavaju. Nemaju uvid u izvršne uredbe. Da to znaju bilo bi im jasno da je predviđen čitav mehanizam i da se to ne tiče samo SAD-a.
To što tako simplifikuje kažnjeni čovjek, pa tvrdi da neće da putuje, to je njegov problem. Ove sankcije se tiču svih savezničkih i partnerskih zemalja, vladinih i nevladinih organizacija. Kada je u pitanju EU, pošto i ona ima svoju politiku sankcionisanja, ona će raditi na dva kanala. Kao saveznička organizacija će sarađivati na primjeni američkih lista, a s druge strane će imati sopstvene razloge i posebne liste. Mnogo je širi zahvat u pitanju i kratko rečeno, ko se nađe pod ovim sankcijama sa teškoćom će se kretati bilo gdje po svijetu. Vjerovatno postoje neke male zemlje, Afrika, možda nekako da se prođe u Bjelorusiju, Moldaviju, ali Dodiku će već biti teško da ode i u Budimpeštu, a kamoli dalje. Naravno, Moskva je uvijek otvorena, ali to ne bih poželio nikome, pa ni Miletu Dodiku – zaključuje analitičar Dušan Janjić.
