Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u intervjuu za beogradsku “Politiku” najavio je intenziviranje projekta autoputa Beograd - Sarajevo koji će, kako kaže, biti korisniji za BiH nego za Srbiju.

- To je veoma dobar projekt. Deset godina sam radio u bivšoj Jugoslaviji, putovao, sarađivao s kolegama iz automobilske industrije kojoj sam pripadao. Tada nisam primijetio da imamo tako slabe veze, a danas vidim da nas s Crnom Gorom spaja jedan jedini put širok tri metara, gdje ni autobus ne može da prođe. Prema Srbiji izgleda da je Drina zaista opstruirala naše veze – sve su to mali mostovi i prelazi koji ne zadovoljavaju nikakve standarde. Nešto je bolje prema Hrvatskoj jer vertikala naših rijeka ide ka Hrvatskoj i lakše se gradi, i uglavnom je to sve. Prema Makedoniji moramo ići čak kroz Beograd. Sjeverna Makedonija je veoma blizu ako se posmatra kao vazdušna linija, ali veoma daleko u smislu infrastrukture, tako da objektivno izgleda da smo čak i u Jugoslaviji izgradili vrlo malo infrastrukturnih veza jedni s drugima - rekao je Novalić.

Dodaje da su neke zemlje koje su se našle na autoputu „Bratstvo i jedinstvo” bile povezane, a Crna Gora i Bosna, nažalost, nikada nisu bile dobro povezane.

- I iskreno smo željni komunikacije jer vjerujemo da će, ako ljudi više komuniciraju, situacija po prirodi biti bolja. I zato je za nas veoma dobra ta inicijativa Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, imali smo sastanak u Brčkom sa svim akterima uključenim u ovaj projekt. Još jednom kažem – veoma dobar projekat i sretan sam što se to dešava, a kojom dinamikom, vidjet ćemo - kazao je Novalić.

Komunikacija malo opala

Također, izrazio je optimizam da će stvari u BiH krenuti nabolje. Jasno je stavio do znanja da Ustav BiH štiti Republiku Srpsku od bilo kakve samovolje druge strane. Ali prema njegovim riječima, isti Ustav garantira da se RS neće odcijepiti od BiH.

Na pitanje zašto su zajedničke sjednice dva entiteta rijetke odgovorio je da je dobra saradnja na entitetskom nivou.

- Naravno, može se reći da je komunikacija malo opala u posljednjih nekoliko mjeseci. To ne znači da ne komuniciramo, ali ekonomska pitanja su, nažalost, potisnuta i sada nisu u prvom planu. Očekujem da će biti bolje - istakao je Novalić.

Podsjetio je da je vjerovatno mnogo veću saradnju s Republikom Srpskom uspostavio još kada je premijerka bila Željka Cvijanović.

Usaglasiti međunarodna pravila

- Ta saradnja se zasnivala na ekonomskom planu. Moj moto je bio – hajde da radimo zajedno makar tamo gdje možemo da se dogovorimo. To znači da nećemo govoriti o obrazovanju, nećemo govoriti o ovim pitanjima koja su vezana za nacionalno pitanje, a smatram da jedna vlada, posebno entitetska, ne treba da se bavi tim pitanjima. I zaista smo fantastično radili zajedno i svi naši zakoni su bili usklađeni. Imali smo čak i slučajeve kada kažemo: vi napravite ovaj zakon i mi ćemo ga samo prepisati, a onda za neke sljedeće obrnuto. To su bili isti zakoni samo s promjenljivim zaglavljima. Smatram da i danas na ovom entitetskom nivou dobro sarađujemo - podvukao je Novalić.

U intervju je komentirao da je najavljeno da će Skupština RS početi proces vraćanja nadležnosti tom entitetu.

- Dejtonski sporazum je osnova našeg Ustava. Tamo piše da postoji jedna vojska, jedan novac, jedna Uprava za indirektno oporezivanje. I to je logično jer ne možemo da imamo jednu granicu i dvije porezne uprave. Tako da mislim da su Dejtonski sporazum i naš Ustav samo minimum onoga što je neophodno da bi BiH funkcionirala. U Bosanskoj Dubici ne možete preći granicu drugačije nego u Brčkom. Ako su poreske stope drugačije, onda bi imali kolaps države. I sve ovo mora biti vođeno konsenzusom. Dakle, ne možete donijeti nikakvu odluku bez tog konsenzusa. Ovdje je problem strah, koji se vjerovatno namjerno širi - istakao je Novalić.

Kaže da nema ništa protiv drinskih hidroelektrana i smatra da postoji način da se prevaziđu nesporazumi u pogledu toga.

- Drina je granična rijeka koja podliježe međunarodnim sporazumima. Ko se malo razumije u unutrašnji Ustav BiH zna da ova granična rijeka uglavnom pripada Republici Srpskoj, i to niko ne spori. Međutim, mi se u jednom pitanju ne razumijemo – da izgradnja ove granične hidroelektrane podrazumijeva međunarodni ugovor dva međunarodno priznata državna entiteta, a ta dva entiteta u ovom slučaju su Republika Srbija i BiH u cjelini. Zato BiH treba da bude jedini pregovarački partner u tom procesu, a ne entitet Republika Srpska ili entitet Federacija, ako se sutra nešto gradi kod Goražda. Mi, tačnije naša elektroprivreda, možemo apsolutno da učestvujemo u izgradnji zajedničke hidroelektrane – tačnije sedam hidroelektrana koje su moguće na Drini, ali samo kada država usaglasi sva međunarodna pravila i konsenzualni paritet. Dakle, mi smo za izgradnju, ali da to bude u skladu s nekim pravilima - naglasio je Novalić u intervjuu za “Politiku”.