Američki predstavnik za reformu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini Metju Palmer (Matthew Palmer), koji ponovo stiže u BiH, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako očekuje teške pregovore.

- Politički lideri će se boriti za svoje strane, to je ono što oni rade. Mi smo tu da ohrabrimo cijeli proces, da pospješimo kompromis, da pomognemo u identificiranju oblasti u kojima postoje neslaganja i razlike koje je potrebno premostiti - navodi uz ostalo Palmer.

Američki diplomata upozorava da nema mnogo vremena za gubljenje.

- Ako se krećemo unazad od izbora, koji su planirani za jesen iduće godine, zaista je potrebno da imamo sve riješeno do proljeća – što znači da imamo samo nekoliko mjeseci da radimo na tome. Nadam se da će taj pritisak služiti fokusiranju političkih lidera, te da će ih ubijediti u važnost brzog postizanja kompromisa - navodi u intervjuu Palmer.

Sve stranke u BiH željele bi sistem

Gospodine Palmer, kad ste bili u oktobru u Sarajevu kazali ste da je kod reforme Izbornog zakona Bosne i Hercegovine potrebno pronaći balans između interesa različitih aktera, kako bi se provele odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga prema mantri “jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda”.

Kako pronaći taj balans kad postoje u potpunosti suprotstavljena viđenja stranaka u BiH. Ili su se mišljenja promijenila, samo javnost još uvijek nije obaviještena o tome?

- Mislim da je neprecizno opisati pozicije stranaka i sudionika u BiH kao fundamentalno suprotstavljene. Postoje neke tačke oko kojih se slažu, tačke zajedništva, koje su važne, koje moramo prepoznati. Mislim da su svi sudionici za evropske aspiracije Bosne i Hercegovine. BiH je evropska budućnost, evropske integracije.

Mislim da bi sve stranke u BiH željele sistem, državni sistem koji je funkcionalan, koji proizvodi dobra i usluge za građane BiH, sistem koji kreira političku stabilnost, koji podržava ekonomski rast, koji podržava radna mjesta, koji osigurava da mladi ljudi u BiH osjećaju da mogu napraviti svoje domove u BiH, stvoriti porodice u BiH i imati budućnost koja je sigurna i prosperitetna.

Na toj osnovi radimo sa strankama kako bismo identificirali put naprijed koji podržava izborni sistem koji je transparentniji, pošteniji, odgovorniji, koji podržava izmjene Ustava, ograničene, ciljane i koje će pomoći BiH da ispuni svoje obaveze prema Evropskoj uniji i koje će otvoriti evropski put za BiH.

Kao što ste rekli, želje su jedno, a ono što vidimo na terenu je drugo. Kako biste objasnili, ili pokušali opisati, ono što čujete dok razgovarate sa bosanskohercegovačkim političarima?

- Ono što bismo voljeli da vidimo je dogovor koji sadrži više dimenzija, dogovor koji promovira izborni sistem koji je pošteniji, koji je lakši za sabrati, transparentniji, i ispunjava potrebe i obveze svih sudionika. Govorimo o teškim stvarima. Da je nešto što se lako može riješiti, ovo bi bilo već davno učinjeno. Ono što pokušavamo da uradimo – ono što je naša uloga i uloga EU – pokušavamo da pomognemo svim stranama da se međusobno dogovore.

Efikasna inicijativa

Prema ranijem iskustvu, jako ste svjesni situacije u BiH, pa opet kako očekujete da lideri u BiH izađu s kompromisom ako to nisu uspjeli u proteklih više od 25 godina?

- Na Balkanu sve izgleda kao nemoguće sve do onog trenutka kad se završi i kad se onda pogleda unatrag čini se kako je bilo neminovno. Prošli smo kroz vrlo sličan set problema s Prespanskim dogovorom između Sjeverne Makedonije i Grčke. Dugogodišnji izazov, dugogodišnji problem, oni to ne mogu uraditi, ne mogu uraditi i onda su to uradili.

Mislim da smo to vidjeli više puta u BiH tokom godina. Kad postoji efikasna inicijativa, bilo da pritisak dostigne nivo da uvjeri lidere da nađu kompromis i oni ga nađu.

I kada pogledamo situaciju u BiH, dovoljno je zabrinutosti, dovoljno je uvjeravanja liderima da koncentrira misli lider. I nadam se da mogu sjesti zajedno, identificirati šta su zajedničke tačke, a šta nisu, identificirati tačke na kojima se razlikuju, a svjestan sam da postoje značajne razlike, i rade zajedno na kompromisima koji su nužni da se zemlja pokrene prema naprijed.

Nije lako, ali je apsolutno moguće to uraditi.

Lideri u BiH, političke stranke, javnost u BiH imat će podršku, prijateljstvo i partnerstvo Sjedinjenih Država, kao i Evropske unije. I istrajni smo u postizanju kompromisa.

Dvije strane u pregovorima, osobito SDA i HDZ BiH, imaju različita viđenja o vašim namjerama po pitanju izbornog procesa. Bakir Izetbegović je kazao da ima dojam da bi rješenje naškodilo interesima Bošnjaka i probosanskih stranaka, dok Dragan Čović tvrdi da je za njega najvažnija stvar legitimna reprezentacija u Domu naroda i Predsjedništvu BiH. Da li je moguće da Čović i HDZ BiH dobiju dvije izborne jedinice u Federaciji BiH, i da li su strahovi gospodina Izetbegovića opravdani?

- Prije svega, htio bih naglasiti da ovo nisu pregovori između dvije strane. Ovdje se radi o cijeloj Bosni i Hercegovini, njenom budućem smjeru, i integritetu izbornog procesa u cijeloj zemlji. Dakle, u ovome ima više sudionika. Jedan od ključnih aspekata reformskog procesa, kako mi gledamo na njega, su ograničene, ciljane ustavne promjene, koji bi trebalo da pomognu BiH da ispuni svoje obveze prema EU, te da ispoštuje odluke Europskog suda za ljudska prava, uključujući, ali ne ograničavajući se na presudu u slučaju Sejdić-Finci, koja je, vjerujem poznata svim vašim gledateljima i slušateljima. Više sudionika je uključeno u ovo.

Kada budem u Sarajevu, a ponovo putujem u Sarajevo sutra, susrećem se ne samo sa predstavnicima SDA (Stranke demokratske akcije) i HDZ BiH (Hrvatske demokratske zajednice), nego i sa vođama mnogih političkih partija, uključujući i opoziciju u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Susrećemo se sa predstavnicima građanskog društva, sa intelektualcima od utjecaja, sa predstavnicima mladih u BiH, da bismo razgovarali o ovome, jer se radi o izazovu za društvo u cijelosti.

Ne radi se samo o diskusiji između SDA i HDZ BiH, razmjeni mišljenja između gospodina Izetbegovića i gospodina Čovića, složenije je od toga. U svakom slučaju smo obraćali pažnju na ono što Dragan Čović i HDZ BiH su identificirali kao svoje prioritete i granice koje neće preći, jednako tako smo pažljivo slušali gospodina Izetbegovića i predstavnike SDA, dok su predstavljali svoju poziciju.

Također smo razgovarali, i čuli od drugih partija, kao što su Demokratski front (DF), zatim gospodin Nikšić, gospodin Radončić, gospodin Konaković, i drugi učesnici u ovom procesu.

Razgovarali smo i sa partijama iz Republike Srpske. Teško je, ali ne nemoguće, pomiriti suprotstavljene interese i crvene crte koje stranke ne žele preći, i pronaći potrebni kompromis.

Ne mogu vam reći kako će to tačno izgledati, jer to ne zavisi od mene. Zavisi od samih stranaka, koje bi trebalo da pregovaraju o kompromisima, i da dođu do dogovora uz našu podršku, pomoć i ohrabrenje, ali ne postoji neki poseban plan koji ću postaviti na stol i kazati “ovo je američki plan, i želimo sa ovim da se složite”.

Da li su uopšte blizu dogovora?

- Ne bih baš pregovore opisivao u kontekstu toga koliko su daleko ili blizu suprotstavljene strane, ali ću kazati da postoji – kako ja na to gledam – zajedničko razumijevanje toga koji su problemi kojima se treba baviti i koje treba riješiti.

Očekujem teške pregovore, debate, diskusije

Opet, podvlačim da ovo nisu lake stvari. Ovo je teško. Teško je identificirati kompromise koji će svim sudionicima dati dovoljno onoga što im je potrebno, da bi ovo bilo održivo i moguće. Nije nemoguće, a ništa u ovom procesu nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno.

Dakle, očekujem teške pregovore, debate, diskusije. Politički lideri će se boriti za svoje strane, to je ono što oni rade. Mi smo tu da ohrabrimo cijeli proces, da pospješimo kompromis, da pomognemo u identificiranju oblasti u kojima postoje neslaganja i razlike koje je potrebno premostiti.

Mislim da je ovo moguće postići, i mislim da imamo malo vremena za gubljenje. Ako se krećemo unazad od izbora, koji su planirani za jesen iduće godine, zaista je potrebno da imamo sve riješeno do proljeća – što znači da imamo samo nekoliko mjeseci da radimo na tome.

Nadam se da će taj pritisak služiti fokusiranju političkih lidera, te da će ih ubijediti u važnost brzog postizanja kompromisa.

Dakle, vjerujete da će se izbori 2022., s obzirom na situaciju u BiH, vjerovatno održati uz mogućnost da manjine budu izabrane u Predsjedništvo BiH i Dom naroda?

- Sigurno je da su moje nade i očekivanja da će se sljedeći izbori provesti u okolnostima koje su u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Mi pomažemo svim strankama da savladaju svoje razlike i dođu do dogovora koji one mogu da podržavaju, jer će nakon toga stranke i njihovi predstavnici morati da podignu ruku u parlamentu i glasaju da bi promjene koje želimo da vidimo stupile na snagu.

Prema izjavi izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara (Gabriel Escobar), problem u BiH nije etnički, već sistemska korupcija i manjak kredibiliteta političkih aktera. To utječe na sposobnost institucija da ispravno funkcioniraju. Sankcije su na stolu, koliko znamo, ali postoji oklijevanje kod njihovog korištenja. Utječe li to, također, na reforme Izbornog zakona BiH i hoće li konačno biti nekih sankcija za te aktere?

- Nema šta dodati po pitanju sankcija onome što se čulo od Gabriela Escobara. Ali po pitanju korupcije, integriteta državnog sistema mislim da apsolutno postoji prostora u kontekstu izborne reforme, ciljanih ustavnih reformi koje je prate. Dakle, promovirati i podržati sistem, izborni sistem, koji apostrofira neke od ovih zabrinutosti, a to su da strukture, institucije rade za moćnike, a ne one koji nemaju moći.

A to sve možemo postići unaprjeđenjem paketa izbornih reformi, kojima će se ojačati Centralna izborna komisija BiH, podrškom unaprjeđenju izbornog sistema, primjenom izbornog sistema koja će unaprijediti izborni proces i učiniti ga transparentnijim, odgovornijim, koji pruža da izbori glatko prođe za razliku od prošlosti, koji otvara prostor za politički pluralizam u BiH, koji je već dugo vremena teško naći.

Uvjeren sam da će ove promjene, ove izborne reforme, konzistentne s preporukama OSCE-a i GRECO-a, pomoći da se unaprijedi sistem, izborni sistem što doprinosi antikorupcijskoj agendi kao može doprinijeti demokratskim reformama.

U procesu izborne reforme, gledajući sa strane, djeluje kao da međunarodna zajednica želi da riješi probleme osobito u Federaciji BiH. Šta sa Republikom Srpskom i kandidatima za Predsjedništvo i Dom naroda?

- Mislim da će, u zavisnosti od ukupnog okvira dogovora, biti potreba da se osigura da proces biranja kandidata iz RS za te institucije također bude u skladu sa odlukama Europskog suda za ljudska prava. Mislim da je mnogo lakše vidjeti kako bi to moglo da funkcionira u RS, u poređenju sa Federacijom BiH.

Nema ništa o čemu razmišljamo, ili što zagovaramo, što se na bilo koji način suprotstavlja osnovnoj “mantri” Bosne i Hercegovine, kao jedne države sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda plus ostali.

Nije preteško riješiti taj izazov u RS, federalna strana jednadžbe je znatno teža, ali sam uvjeren da se to može riješiti.

Da li dolazite u BiH sa optimizmom, i koja je osnovna stvar koju ćete kazati svim akterima i liderima političkih stranaka kada dođete ovdje u ponedjeljak?

- Colin Powell (bivši američki državni sekretar, op. prev) me je naučio da optimizam daje snagu, tako da ja ovim problemima – ma koliko teški bili – uvijek pristupam sa stavom da se mogu riješiti, da je uspjeh dostižan i da moramo da “guramo” koliko možemo.

Ne kažem da je uspjeh zagarantiran, ali vam kažem da je, apsolutno, moguć. Ja i Sjedinjene Države smo posvećeni ovome, učinićemo sve što možemo, da pomognemo da se osigura pozitivan ishod.

Što se tiče poruke koju donosim u Sarajevo na ovom putu, a putovaću zajedno sa Angelinom Eichhorst, direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), ono što ćemo zajedno poručiti liderima različitih političkih stranaka u BiH i drugima je – sada je vrijeme za djelovanje.

Nadugačko smo razgovarali o ovom pitanju, svi razumiju prirodu problema, svi razumiju prirodu kompromisa koji su potrebni. Sada je vrijeme za liderstvo, sada je vrijeme za teške izbore, sada je vrijeme da ustanete i borite se za kompromise koji su potrebni da bi se pomoglo Bosni i Hercegovini da krene naprijed prema europskoj, naprednijoj, stabilnijoj budućnosti.

Onoj koja doprinosi boljoj, naprednijoj budućnosti svih bh. građana. Ovo je nešto što želimo da se dogodi, idealno bi bilo da to bude nešto što sve političke partije i njihovi lideri žele da se dogodi, a sada je vrijeme da to i učinimo - rekao je Palmer za RSE.