Danas je u Banjoj Luci održana sjednica Predsjedništva Partije demokratskog progresa (PDP) na kojoj se razgovaralo o aktuelnoj političkoj situaciji i načinima prevazilaženja političke krize, saopćeno je iz ove stranke.
Predsjednik PDP-a, Branislav Borenović, nakon sjednice je rekao da što prije treba razriješiti pitanje nametnutog "Inckovog zakona" (Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH, op.a.) i predlaže da se "povuče iz primjene sporna Odluka kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kako bi se pokrenula inicijativa da se kroz razgovor i dogovor relevantnih političkih struktura u BiH donese Krivični zakon kroz Ustavom propisanu proceduru u Parlamentarnoj skupštini BiH".
- Povlačenje iz primjene sporne Odluke bi podrazumijevalo otpočinjanje unutrašnjih dogovora o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona koji bi bio prihvatljiv za sve parlamentarne političke subjekte, a time bi se mogli steći uslovi da se rad zajedničkih institucija BiH vrati u normalne tokove - istakao je Borenović.
On je dodao da je neophodno i riješiti pitanje vlasništva nad imovinom kroz parlamentarne procedure poštujući principe iz Sporazuma o implementaciji dogovorenih principa o raspodjeli imovine iz marta 2012. godine koji su podržani od strane političkih stranaka iz RS i FBiH.
- Na taj način bi bile otklonjene česte i u većini slučajeva kontroverzne apelacije prema Ustavnom sudu BiH koji svojim odlukama utiče i na političke procese i koje mnogi zloupotrebljavaju isključivo za svoj politički interes, kaže Borenović i dodaje:
- Također, neophodno u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojiti Zakon o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavni sud BiH, na način da jednog sudiju bira NSRS, a druga dva Parlament FBiH. Predsjedništvo PDP-a također smatra da je neophodno usvojiti Zakon o Ustavnom sudu BiH kojim bi se precizno definisale procedure i nadležnost suda, ističe predsjednik PDP-a.
Borenović kaže da je Predsjedništvo PDP-a stava da je od krucijalne važnosti, odmah nakon trenutnog rješavanja pitanja nametnutog Zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, hitno usvajanje novog Izbornog zakona.
- Usvajanje novog Izbornog zakona za cilj ima obezbjeđivanje integriteta i legitimnosti izbornog procesa, što se može postići uvođenjem novih tehnologija, posebno uvođenjem skeniranja izbornih listića, unapređenjem rada biračkih odbora i identifikacije birača, te ukidanjem glasanja putem pošte - kaže Borenović.
Borenović je dodao da je opredjeljenje PDP-a da je neophodno u kontinuitetu ispunjavati uslove za ulazak RS i BiH u Evropsku uniju, te da je u tom smislu ključno raditi na jačanju ekonomije, prilagođavanju naših institucija i zakonodavstva sistemu EU, ujedno stvarajući sistem snažnih i nezavisnih institucija RS, kao i institucija na nivou BiH.
- To predstavlja strateški vanjskopolitički stav RS i da svi predstavnici iz RS trebaju biti posvećeni što bržem ispunjavanju uslova za kandidatski status, kao prvi i neposredni cilj na evropskom putu - kazao je Borenović.
Na kraju, lider PDP-a je istakao da Partija demokratskog progresa ostaje dosljedna i potpuno privržena Dejtonskom mirovnom sporazumu i ustavnoj poziciji RS i dvoentitetskom uređenju BiH. PDP potvrđuje svoj stav da nikada pod znakom pitanja ne smiju biti teritorija, institucije i nadležnosti RS, te direktan izbor člana Predsjedništva BiH iz RS; ustavni mehanizam zaštite vitalnog interesa RS u Predsjedništvu BiH; način odlučivanja u Predsjedništvu BiH, sa naglaskom na obavezni konsenzus za sva pitanja iz oblasti odbrane i spoljne politike; dvodomnost Parlamentarne skupštine BiH; način odlučivanja u Predstavničkom domu i Domu naroda; entitetsko glasanje kao jedan od najvažnijih mehanizama zaštite interesa RS i srpskog naroda, ali i FBiH i drugih naroda u PS BiH; Ustavom predviđeni mehanizmi formiranja Vijeća ministara BiH, sa obaveznim brojem predstavnika koji dolaze iz RS, kao i predstavnika drugih konstitutivnih naroda; način odlučivanja u Vijeću ministara BiH, sa naglaskom na obavezno obezbjeđivanje najmanje jednog glasa iz reda svakog konstitutivnog naroda za konačne odluke koje donosi Vijeće ministara.
