Edin Forto, predsjednik Naše stranke, i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, u ime svojih stranaka uputili su pismo evropskim parlamentarcima koji u Evropskom parlamentu zastupaju ALDE partiju čija je članica Naša stranka, i PES, čija je članica SDP. U pismu ih izvještavaju o situaciji u zemlji, ali i pozivaju na konkretne akcije koje će dovesti do poboljšanja te situacije.
Pismo prenosimo u cijelosti:
- Poštovani zastupnici u Evropskom parlamentu, nakon vaših nedavnih razgovora i zabrinutosti za situaciju u Bosni i Hercegovini, ovim putem se obraćamo kako bismo vam dali uvid u širi kontekst i ponudili detaljniji pregled trenutne političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini. Kao što neki od vas već znaju, politička situacija u zemlji dovodi do kontinuirane eskalacije kriza i nesigurnosti, budući da se secesionističke prijetnje te blokade institucija i procesa donošenja odluka nisu rješavale blagovremeno na ispravan način, a posebno posljednjih mjeseci. To je rezultiralo prvim konkretnim secesionističkim i militarističkim koracima koje je nedavno poduzeo gospodin Milorad Dodik, koji je aktuelnu političku krizu u Bosni i Hercegovini pretvorio u ozbiljnu sigurnosnu prijetnju za zemlju, regiju Zapadnog Balkana, kao i za Evropsku uniju.
Također želimo iskoristiti ovu priliku da ukažemo na dva posredna uzroka današnje situacije - prvi se odnosi na izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je donio bivši visoki predstavnik g. Valentin Incko (Inzko), kojim se sankcioniše svako negiranje genocida, a drugi je dugogodišnja korupcija visokih dužnosnika u zemlji, koja je nastavila rasti tokom pandemije Covid-19.
Zakonske izmjene koje je predstavio gospodin Incko imale su namjeru konačno ukinuti veličanje ratnih zločina, nasilja i ratnih zločinaca u javnom diskursu u zemlji i, nadamo se, stvoriti prostor za više rasprave o tome kako dalje, uz poštovanje prema žrtvama genocida i zločina protiv čovječnosti i njihovim preživjelim članovima porodica. Odluka visokog predstavnika je politički izobličena i sada se nepravedno koristi kao izgovor za blokadu institucija i procesa donošenja odluka, što je posebno otežalo upravljanje krizama, od onih izazvanih elementarnim nepogodama do onih povezanih s pandemijom Covid-19 u cijeloj državi.
Uz nastavak destabilizacije i uobičajeno nepoštivanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini, ipak su se desili određeni pomaci u istragama slučajeva povezanih s ugrožavanjem ljudskih života tokom pandemije COVID-19. Takav je slučaj kada su Transparency International BiH i državna Agencija za lijekove i medicinska sredstva utvrdili da se u nekim bolnicama u entitetu Republika Srpska (RS) kod pacijenata s dijagnozom Covid-19 koristi industrijski kisik umjesto medicinskog. Ovo otkriće je evidentno loše prihvaćeno od strane Vlade i političkog vrha u RS, budući da su potom podnijeli krivičnu prijavu protiv navedene državne agencije.
Također, s tim u vezi napominjemo da su najavljeni koraci prema otcjepljenju RS kroz istupanje iz Oružanih snaga BiH, osporavanje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i Uprave za indirektno oporezivanje. Narodna skupština Republike Srpske je već izglasala razvlaštenje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, bez prisutnih zastupnika iz opozicije. Kako bi prikrili svoje zločine u vrijeme pandemije, političko vodstvo u RS-u spremno je ići do te mjere da je stvorilo najozbiljniju sigurnosnu krizu u ovom dijelu Evrope od 1990-ih.
Stoga, prepoznajući da:
• Razgovori o ratu nikada nisu bili prisutniji nego posljednjih dana i da se prijetnja nikada nije činila neizbježnijom;
• Ugrožavanje mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini može stvoriti opasnost od još jednog oružanog sukoba u regiji;
• To bi moglo stvoriti efekat prelijevanja i proširiti krizu na cijelu regiju Zapadnog Balkana, kao i na ostatak Evrope;
• To bi moglo dovesti do niza opasnih događaja s negativnim geopolitičkim konotacijama koje bi bilo vrlo teško obuzdati;
• Sve navedeno je povezano sa stagnacijom i odvajanjem Bosne i Hercegovine od njenog puta prema evropskim integracijama.
Pozivamo na:
• Vaš kontinuirani napor da raspravu o situaciji u Bosni i Hercegovini usmjerite ka poštivanju i zaštiti njenog suvereniteta;
• Insistiranje da se današnje prijetnje shvate ozbiljno i da se na odgovarajući i pravosnažan način rješavaju od strane svih institucija EU;
• Korištenje svih diplomatskih i posredničkih instrumenata, kao i korištenje ovlasti OHR-a u punom kapacitetu, koji trebaju biti uzeti u obzir kao sredstva rješavanja krize i urazumljavanja odgovornih za trenutnu sigurnosnu krizu;
• Poseban pristup koji treba razmotriti puteve povratka Bosne i Hercegovine njenom cilju ispunjavanja ključnih identificiranih prioriteta od strane Evropske komisije i sustizanje drugih zemalja regije Zapadnog Balkana na putu evropskih integracija.
