Naslovi su jezivi. "Radikalna retorika u Bosni oživljava strah od novog sukoba"; "Bosni prijeti raspad" pa čak i "Je li Bosna na rubu novog rata?"

Sve je to uvelike potaknuto ponašanjem jednog čovjeka: višeg bosanskohercegovačkog političara iz reda srpskog naroda - Milorad Dodik. On je član tročlanog Predsjedništva ove zemlje. No, čini se da posljednjih sedmica čini sve što je u njegovoj moći da potkopa sve što čini cjelovitost BiH. A to nije baš teško u zemlji koja je i dalje duboko oštećena - i često nefunkcionalna.

Nakon rata u Bosni 90-ih i Dejtonskog sporazuma uz posredovanje SAD-a, država je podijeljena na regije, Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Dodik je prijetio povlačenjem srpskog teritorija iz državnih institucija kao što su porezna uprava, agencija za lijekove i - najvažnije - oružane snage.

To baš i ne bi predstavljalo secesiju, ali navodno oživljavanje srpske vojske zastrašujuća je perspektiva za mnoge ljude u Bosni. I ionako slabašna nacionalna vlada doživjela bi daljnje smanjenje svog autoriteta. Međunarodni visoki predstavnik u Bosni Kristijan Šmit (Christian Schmidt) rekao je UN-u da planovi Milorada Dodika predstavljaju "egzistencijalnu prijetnju" zemlji.

- Izgledi za daljnju podjelu i sukob vrlo su stvarni, upozorava Šmit.

Njegovi stavovi vjerojatno neće smetati čelniku iz RS-a, koji je u više navrata izjavio kako više ne priznaje autoritet visokog predstavnika.

Zapravo, Dodikova kampanja započela je kada je prethodnik Šmita, Valentin Incko, iskoristio svoje posebne ovlasti da nametne Zakon o negiranju genocida. Bosanskim Srbima to izaziva bijes.

Duga istorija prijetnji Dodika

Za pažljive promatrače prilika u BiH, ova je posaljednja, u decenijama dugoj istoriji prijetnji Dodika, koja uvijek imaju veze sa nekom vrstom gubitka.

Ali za ljude koji žive u Bosni, posebno za one koji su preživjeli sukobe iz devedesetih, u kojem je poginulo 100.000 ljudi, ovakvi medijski naslovi i oživljavanje nacionalističke retorika priziva ružna sjećanja.

- Većina ljudi je u vječnom stanju zabrinutosti i naravno da razmišljaju zauvijek napusti ovu zemlju, kaže Svetlana Cenić, ugledna analitičarka.

Cenić kaže da većina ne želi nikad više žrtvovati svoju djecu.

Milorad Dodika za Cenićku ima samo prezir. I sama bivša dužnosnica Republike Srpske, ona njega pak doživljava kao kukavicu kojoj je glavni cilj vlast.

Penzionisana profesorica sociologije Azra Zornić više je zabrinuta za reakciju međunarodne zajednice. Radila je za UN-a 90-ih i žestoki je protivnik etničkih podjela, boreći se u predmetu na Evropskom sudu za ljudska prava za pravo na izjašnjavanje Bosanci a ne kao jedna od tri glavne etničke grupe u zemlji.

- Građani su zbunjeni djelovanjem međunarodne zajednice koja podržava i nagrađuje rušitelje zemlje. Užasavaju se izvještaja koji pretpostavljaju rat i raspad zemlje, kaop realnu mogućnost. I zabrinuti su zbog činjenice da Rusija uspjeva ucijeniti Vijeća sigurnosti UN-a, kaže Zornić. ucjeni."

Njezina bojazan u vezi s Rusijom proizlazi iz trenutne debate u Vijeću sigurnosti oko obnavljanja mandata bosanskohercegovačkih međunarodnih mirovnih snaga pod nazivom od 600 vojnika pod vodstvom EU.Moskva je naznačila da će upotrijebiti svoje veto, osim ako se ne uklone reference na međunarodnog visokog predstavnika iz relevantne rezolucije.

Kompromisi Vijeća sigurnosti

Toby Vogel,iz Think-tank Vijeća za politiku dijeli zabrinutost gospođe Zornić. Ne vjeruje da su rat i raspad zemlje manje vjerovatni ali upozorava da bi Vijeću sigurnosti kompromisi mogli donijeti dugoročne i štetne posljedice.

- Ako se izostavi spominjanje visokog predstavnika, to bi značilo da su bosanski Srbi pobijedili. Oni bi se riješili posljednje crte odbrane protiv svojih secesionističkih ambicija. Jesu li istinski secesionisti ili samo glume, nije važno - kaže Vogel.

Za njega bi uloga Christiana Schmidta bila kritično oslabljena, šaljući signal da SAD, UK i Francuskoj da više ne podržavaju visokog predstavnika ili njegove ovlasti. Trgovanje u UN-u zvuči puno manje dramatično od novinskih naslova o ratu i raspadu.

No, posljedice ovosedmične debate u New Yorku mogu imati dalekosežne posljedice po budućnost Bosne i Hercegovine i njezinog naroda.