Povodom obilježavanja 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Centar za dijasporu "Mreža" će od 18. do 29. novembra 2021. organizirati niz manifestacija i tri skupa privrednika i uspješnih Bošnjaka u dijaspori, javlja Anadolija.

Brojni govornici na manifestacijama

Na manifestacijama će kao govornici i specijalni gosti biti prisutni predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović s delegacijom, ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković, načelnici općina Jajce Edin Hozan, Travnik Kenan Dautović, Sanski Most Faris Hasangebović, Konjic Osman Ćatić, Breza Vedad Jusić, Doboj Istok Kemal Bratić, narodni poslanik u Skupštini RS Senad Bratić, generalni konzul BiH u Njemačkoj Began Muhić i predsjednik Medžlisa IZ Mostar Džafer Alić.

Centar za dijasporu "Mreža" veliku turneju po Evropskoj uniji počinje 18. novembra iz Roterdama, a nakon toga slijede veliki skupovi u Štutgartu, Majncu, Luksemburgu, Briselu, Sarbrikenu, Gagenauu, Ingolštatu, Dizeldorfu, Hamburgu, Berlinu, Hanoveru...

Iz Centra za dijasporu "Mreža" poručuju da su manifestacije dio njihovih planiranih aktivnosti u kojima obilježavanjem temeljnih i najvažnijih državnih praznike pokušavaju animirati jake patriotske osjećaje prisutne u dijaspori te kroz niz susreta posredovati boljem umrežavanju bh. dijaspore i domovine.

Bit će otvorena izložba "Bosanski jezik"

Na manifestacijama će uz govor specijalnih gostiju biti otvorena i izložba "Bosanski jezik" u čijoj izradi je na poziv Centra za dijasporu "Mreža" učestvovao veliki broj naučnika. Izložba donosi informacije na koga se odnosi ime bosanski jezik, zatim informacije o pet govornih tipova bosanskog jezika, o pismima kojim se koristilo u prošlosti, o bosančici, arebici i prvim rječnicima. Odgovara se na pitanje šta je osobenost bosanskog jezika, bavi se ulogom franjevaca koji su se osjećali Bošnjacima i svoj maternji jezik imenovali bosanskim.

- "Mreža" je u Arhivu BiH pronašla bogatu građu koja se tiče prijelomne 1907. godine kada je Zemaljska vlada ukinula bosanski jezik i zamijenila ga srpsko-hrvatskim, a na velikom broju panoa iznosimo šta su o bosanskom jeziku govorili književni velikani poput Maka Dizdara, Skendera Kulenovića, Miroslava Krleže, Isidore Sekulić, Alije Isakovića" - navedeno je u saopćenju Udruženja Centar za dijasporu "Mreža".