Bosna i Hercegovina je po ovogodišnjem Indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde (World Justice Project – WJP) pala na 72. mjesto od 139 zemalja svijeta a najgore ocjene je dobila u parametrima koji mjere odsustvo korupcije.
BiH je dobila okvirnu ocjenu 0,52, na skali od 0 do 1, što je isti rezultat koji je zabilježila i prošle godine, s tim da je sa 64. pala na 72. mjesto na svijetu i nalazi se znatno ispod Slovenije (na 29. mjestu), Hrvatske (46.), Kosova* (60.) i Sjeverne Makedonije (64.). Ispod BiH se na ovogodišnjoj ljestvici indeksa vladavine prava nalaze Srbija (81. mjesto) i Albanija (83. mjesto).
Indeks vladavine prava WJP-a mjeri se kroz osam indikatora: ograničenja vladinih ovlašćenja, odsustvo korupcije, otvorenost vlade, dostupnost osnovnih prava, red i sigurnost, provođenje zakona, građansko pravosuđe i krivično pravosuđe.
U odnosu na prošlu godinu BiH je najviše nazadovala u oblasti odsustva korupcije (-0,02) gdje je sa ocjenom 0,42 zauzela 87. mjesto na svijetu. Ubjedljivo najgori parametar po kom se određuje uspjeh u ovoj oblasti je onaj koji mjeri da li predstavnici vlasti zloupotrebljavaju javne funkcije za ostvarivanje ličnih interesa. Takođe, BIH je u odnosu na prošlu godinu nazadovala i u oblasti pravosuđa (-0,01) i provođenja zakona (-0,01).
Ocjene su zasnovane na istraživanju u kojem su pored građana učestvovali pravnici i stručnjaci iz različitih oblasti, a njihove ocjene još jednom su potvrdile nazadovanje BiH u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije. U prethodnoj godini, koju je obilježila pandemija COVID-19 u BiH su se dogodile brojne korupcijske afere gdje su se pojedinci bogatili na račun građana i na uštrb zdravlja stanovništva, a tragovi mnogih od tih afera vode upravo do vrha vlasti. Pravosuđe na njih nije adekvatno odgovorilo a sve je bilo praćeno političkim pritiscima i selektivnim procesuiranjem odgovornih.
Transparency International u BiH kao i druge relevantne organizacije koje prate učinak zemlje u borbi protiv korupcije, već dugo upozoravaju da se u BiH ne procesuiraju velike afere, što potvrđuju i sadržaji nedavno objavljenih snimaka ključnih aktera pravosuđa i bezbjednosnog sektora, gdje se otvoreno priznaje da se “ne radi visoka korupcija”.
Zato ne čudi da BiH u oblasti koja mjeri ograničenje vladinih ovlaštenja, odnosno stepena u kojemm se zakon adekvatno primjenjuje nad izabranim i imenovanim zvaničnicima, bilježi također poražavajući rezultat sa ocjenom 0,45, gdje zauzima 98. poziciju na svjetskoj listi. Najgore ocijenjen parametar u ovoj oblasti je onaj koji opisuje u kojoj mjeri se predstavnici vlasti sankcionišu zbog prekršaja ili zloupotreba u toku svog mandata, u čemu je BiH dobila ocjenu 0,37 i nalazi se na 99. poziciji u svijetu.
BiH je najbolji rezultat po indeksu vladavine prava imala 2015. godine, kada se nalazila na 40. mjestu u svijetu i od tada je nazadovala 32 mjesta. Kada je u pitanju rasprostranjenost korupcije, činjenica je da BiH nazaduje već nekoliko godina, što su pokazale i druge relevantne međunarodne ocjene, poput Indeksa percepcije korupcije koji mjeri Transparency International ili indikatora Svjetske banke koji prate kontrolu korupcije.
