Općinsko vijeće Velike Kladuše danas je usvojilo odluku o opozivu načelnika Fikreta Abdića. Ako odluku vijećnika potvrde i građani na referendumu, čije se raspisivanje očekuje, bit će to kraj vladavine i definitivan oproštaj od političara i ratnog zločinca, koji se nakon izdržanih dvije trećine, od ukupno 15 godina kazne, ponovo vratio na političku scenu i Veliku Kladušu doveo u totalnu izolaciju.

Velika Kladuša u blokadi

- Velika Kladuša se dugo nalazi u jednoj specifičnoj situaciji. Voljom birača i izborom osobe koja ima presudu za ratni zločin, na neki način smo odsječeni od ostatka FBiH, a u posljednje vrijeme, a posebno od posljednjih izbora, smo u totalnoj blokadi i unutar same općine. Načelnik odavno nema većinu koja može podržati njegove prijedloge, ni budžet nije usvojen već ga je on sam proglasio. Ni neki drugi dokumenti, poput Komisije za izdavanje urbanističkih dozvola, ne prolaze, pa je sva gradnja u Velikoj Kladuši stala – pojašnjava Amir Purić, predsjednik Kluba vijećnika Naše stranke u SO Velika Kladuša.

Asim Veladžić, predsjednik Kluba vijećnika SDA, kaže da je Velika Kladuša danas, od 79 općina FBiH, na 60. mjestu po razvijenosti. Tome je u najvećoj mjeri doprinijela politika Abdića, teret njegove prošlosti, ali i blokada lokalne zajednice nakon što je Laburistička stranka izgubila većinu. Zato odluka o opozivu, kaže Veladžić, nije samo politička odluka, već nužna potreba građana da se naprave promjene.

U sukobu sa zakonom

- Ta njegova mračna politika nas je, na neki način, dovela u situaciju da smo propustili mnoge šanse. Građani su u situaciji da su nezadovoljni i na osnovu toga je i pokrenuta ova inicijativa. Pružili smo šansu građanima da odbace tu mračnu politiku. Čovjek je još uvijek u onoj dogovornoj ekonomiji, još uvijek pod dojmom onog što je nekada radio. On je od 1986. godine stalno u sukobu sa zakonom i državom, a u takvim okolnostima čovjek ne može pozitivno razmišljati. Kladuša je sada zapuštena lokalna zajednica sa katastrofalnom infrastrukturom, a uže jezgro grada je na razini jedne male zajednice. Mi još uvijek nemamo Dom kulture, nemamo nijedan tržni centar, autobusni kolodvor, a mnogi urbani dijelovi grada su neasfaltirani. Zbog disfunkcionalnog organa uprave investitori nas zaobilaze i odlaze u Bihać ili Cazin – ističe Veladžić.

Abdićeva Laburistička partija trenutno ima 12, a za većinu u Općinskom vijeću potrebno je 15 vijećnika. Nova većina, koju čine Naša stranka, SDA, NES, SDP, dva nezavisna i jedan vijećnik iz DNZ-a imaju potrebnih 15, a uskoro možda i 16 glasova. Zbog katastrofalne situacije u Velikoj Kladuši, ali i činjenice da se protiv Fikreta Abdića vode procesi u BiH i Hrvatskoj, naši sagovornici su uvjereni da će više od 50 posto građana Velike Kladuše izglasati opoziv i da će ova općina imati prijevremene izbore

Preveliki teret

Prema riječima Amira Purića, Abdića je na u dva izborna ciklusa podržalo manje od 50 posto građana, ali mu je to, zbog nejedinstva opozicije i više nezavisnih kandidata, bilo dovoljno.

- I to je problem izbornog zakona, jer da mi u BiH imamo drugi krug izbora Fikret Abdić ni 2016., ni 2020. godine ne bi bio izabran, jer bi u drugom krugu izgubio od svog protukandidata. Ako više od 50 posto građana na referendumu Fikretu Abdiću kaže - ne, to je onda jasan znak strankama dojučerašnje opozicije da se moraju ujediniti i podržati jednog kandidata koji će napokon skinuti taj preveliki teret za Veliku kladušu koji ona vuče dugo godina. Stvarno nema smisla da budemo taoci jednog čovjeka koji očigledno odavno ne zna u kojem smjeru ide, a sve veći broj građana shvata da s njim za ovu općinu nema napretka – ističe Purić.