Nakon što su jučer u Mostaru održali svoju redovnu sjednicu, danas su u ovom gradu članovi Ustavnog suda BiH održali pres-konferenciju. Najviše pažnje izazvala je njihova jučerašnja odluka o tome da pojedine odredbe Zakona o šumama RS-a nisu u skladu sa Ustavom BiH. Ta odluka izazvala je brojne reakcije u manjem bh.entitetu i, uglavnom, ocijenjena je kao politička.
Mirsad Ćeman, potpredsjednik Ustavnog suda je kazao da je Ustavni sud našao da je određenim odredbama ovog zakona u kojima se vlasništvo nad šumama na području Republike Srpske isključivo tretira vlasništvom Republike Srspke.
- Ti članovi u tom zakonu su ocijenjeni kao neustavni, sa obrazloženjem da, zapravo, na temelju dosadašnje sudske prakse, svoju nadležnost ima, prije svega, država BiH. Dakle, Parlamentarna skupština BiH treba da to pitanje uredi zakonom i onda, zavisno od kriterija i rješenja koju budu utvrđeni državnim zakonom, entiteti i druge organizacione jedinice mogu imati pravo svojine nad šumama. Poenta je, dakle, da je Ustavni sud zaključio da je ovlašetna i pozvana i obavezna Parlamentarna skupština da donese zakon i da onda uredi koji nivo u BiH će imati i koliko, eventualno, vlasništva nad u konrentom slučaju šumama - kazao je Ćeman.
Kada je riječ o ovakvim odlukama koje su jučer donesene, kao i prethodno o poljoprivrednom zemljištu, predsjednik Ustavnog suda, Mato Tadić je pojasnio da one, prije svega podrazumijevaju da država donese temeljni zakon koji bi uspostavio strandarde reguliranja prava na imovinu u cijeloj državi.
- Šta će se dogoditi i šta se događa u ovakvim predmetima? U onom dijelu u kojem Ustavni sud utvrdi da je došlo do povrede, da su neke odredbe neustavne, mi nakon proteka od šest mjeseci to brišemo iz pravnog sustava. Šume su, kao i poljoprivredno zemljište, tamo gdje jesu. Niko ih prenosi fizički, upravlja kao i do sada, a u našoj složenoj situaciji mora se voditi računa o tome da postoji Sporazum o sukcesiji, da sukcesor nije Federacija, da sukcesor nije Republika Srpska, da je država sukcesor-istaknuo je on.
Na pitanje kako je ko glasao za tu odluku, Tadić je rekao da je prema pravilima Ustavnog suda zabranjeno iznositi ko je sudac izvjestitelj i kako je ko glasao.
- To možete vidjeti nakon objavljivanja odluke na web stranici, odnosno u Službenom glasniku. Ako ima izdvojeno mišljenje, ono se u pisanom obliku objavljuje zajedno sa odlukom i piše ko je od sudaca u konkretnom predmetu, uz obrazloženje, imao oprečno mišljenje - kazao je Tadić.
Rekao je da direktnih pritisaka na njega nema, niti mu je poznato da imaju kolege.
- Ili ako ima onda nisu takve naravi da bi utjecali na naš rad i našu samostalost u smislu odlučivanja - dodao je on.
Također, kazao je i da najveći broj odluka Ustavnog suda ne izvršava Parlamentarna skupština BiH.
On je iznio i podatak o tome da je Ustavni sud BiH riješio 64. 858 predmeta, od čega je 99,2 psoto riješio na Velikom vijeću, koje čini šest domaćih sudija.
- Nijedna odluka se ne može donijeti, a da za nju nije glasao i Bošnjak i Hrvat i Srbin - rekao je Tadić.
Upitan je li provedena odluka Ustavnog suda u predmetu „Ljubić“, budući da neki tvrde da jeste, Tadić je kazao da su donijeli svoju odluku o neizvršenju te odluke i konstatirali da nije izvršena te su to dostavili Parlamentarnoj skupštini BiH.
- Poslije toga, Ustavni sud od njih nije dobio povratnu informaciju i onda kad je dobije mi ćemo nastaviti raditi na tom predmetu -kazao je on.
Tudor Pantiru, potpredsjednik Ustavnog Suda BiH i međunarodni sudija , koji uskoro završava svoj angažman poručio je da sve pozicije u ovoj instituciji moraju biti popunjene ne na etničkom osnovu, već da kriteriji moraju u biti profesionalizam i integritet.
