Članovi bh. ekspertnog tima 28. septembra odlaze na Trgovsku goru da bi na licu mjesta sagledali šta Hrvatska trenutno radi na toj lokaciji, gdje planiraju da skladište radioaktivni otpad i istrošeno gorivo iz Nuklearne elektrane „Krško“, potvrdio je za „Avaz“ predsjedavajući ovog tima Emir Dizdarević.
- Imamo četiri pravca koja ćemo posmatrati na terenu. Imamo predstavnike za geološki dio, ići će i jedan predstavnik za zaštitu zdravlja koji će monitorirati radiološko stanje na terenu. Idemo da vidimo kakav je teren, a treći dio stručnjaka tiče se konstrukcije objekta koji Hrvatska želi da renovira, a kako bi ga koristili za smještaj radioaktivnog otpada. Imaju u toj bivšoj kasarni Čerkezovac neki i betonski podzemni tuneli - pojasnio je Dizdarević.
Dodao je da su na terenu instalirane mjerne stanice koje prate kretanje tla, a zbog sve češćih zemljotresa na tom području.
- Hrvatska planira graditi i novi objekt na tom području, bio bi od betona i u njemu bi se smještao nisko i srednje radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane „Krško“. Naš tim ima i profesora iz oblasti seizmologije i on će ići s nama. Jer zemljotresi i skladište radioaktivnog otpada ne idu zajedno, a posebno ako uzmemo u obzir ono što se dešavalo u Petrinji. To je značajan rizik - istakao je Dizdarević.
Prema njegovim riječima, ekspertni tim će sastaviti svoj izvještaj nakon posjete, a koji će sadržavati sve aspekte koji se tiču ovog projekta.
- Jasno je da je stav svih u BiH da Trgovska gora ne može biti mjesto za skladištenje tog otpada. Ali to je odluka Sabora Hrvatske i njihove institucije to moraju poštovati dok se ne donese drugačija odluka. Trenutno ja ne vidim mogućnost da Sabor odredi neku drugu lokaciju - kazao je Dizdarević.
Dodao je da bi izlaz iz ovog problema mogao biti obraćanje institucijama Evropske unije.
- Ukoliko ne urade novi program do kraja ove godine, morat će plaćati penale koji nisu mali. Dakle, moramo alarmirati institucije EU da Trgovska gora nije adekvatna lokacija - zaključio je Dizdarević.
Opasnost od ovakvog odlagališta je u tome što će se tu skladištiti različite vrste radioaktivnog otpada. Tu će biti i visokoradioaktivni otpad, u šta spada potrošeno gorivo. U najboljem slučaju, ako bi potrošeno gorivo iz Nuklearne elektrane „Krško“ otišlo na tehnološku preradu, i dalje bi se o njemu trebalo brinuti 300 godina.