Poslovna zajednica u Federaciji BiH s nestrpljenjem očekuje sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH koja će biti održana sutra, a na kojoj bi trebala biti donesena odluka o razrješenju i imenovanju članova Komisije za vrijednosne papire FBiH. U proteklih 20 mjeseci poslovna zajednica je više puta apleovala na Parlament i Vladu Federacije BiH da se pronađe prijelazno rješenje kojim će se omogućiti nastavak rada komisije.

Dva su ključna pitanja, hoće li opozicija sutra koristiti principe blokade privrede i da li će delegati doći da deblokiraju ekonomiju FBiH?

Početkom septembra, Vijeće stranih investitora u BiH, Udruženje banaka BiH, Udruženje poslodavaca FBiH i Privredna komora FBiH, kao institucionalni predstavnici poslovne zajednice, uputili su predsjedavajućem, sekretaru i delegatima Doma naroda FBiH zahtjev za urgentno rješavanje pitanja imenovanja članova Komisije za vrijednosne papire FBiH.

Apel na političko jedinstvo

Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora, nedavno je za jedan bh. portal, izjavio je kako mu je neshvatljivo i neodgovorno da skoro dvadeset mjeseci postoji blokada ove institucije “samo zato što se nije uspio postići konsenzus za izbor pojedinih članova komisije” te da su politička pitanja stavljena ispred interesa ekonomije, privrednog sektora, ali i samih građana Federacije BiH.

Da će problem blokade formiranja komisije biti riješen nada se i Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, koji je istom prilikom rekao, kako bi se u narednom periodu trebao naći modalitet koji će depolitizirati sam proces izbora članova komisije, odnosno pronaći alternativna rješenja da bi se prevenirale blokade i tržište normalno funkcionisalo.

Kako saznajemo, o problemu izostanka rada komisije upoznate su i međunarodne finansijske institucije MMF, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj te Ambasada SAD-a i Američka trgovačka komora u BiH, čiji je cilj da se postigne što veća ekonomska stabilnost FBiH, funkcionalnost domaćih institucija i zaštita kako investiranog kapitala, tako i vladavine prava.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić se nada da će biti dovoljno “razumnih delegata koji će razumjeti sve negativne ekonomske i društvene posljedice blokade Komisije”.

- Vrijeme je da se pokaže političko jedinstvo. Mislim da je ovo pitanje dosta problematično zato što blokadom Komisije mi, de facto, tjeramo investitore u Republiku Srpsku, jer činimo tržište kapitala i investicionu klimu u Federaciji BiH dosta lošijom nego što ona ustvari i jeste. Sama Komisija je jedno proceduralno tijelo. Čak 95 posto stvari se odnosi na tehnička pitanja i procedure koje omogućavaju akvizicije, domaće investicije, realizaciju određenih ekonomskih aktivnosti - rekao je Čavalić.

Smatra da nije dobro što smo se doveli u poziciju da samo u jednom danu manji dio delegata može blokirati investicije i druge finansijske aktivnosti od nekoliko stotina miliona maraka godišnje.

Automatski mehanizam

- Ovo se mora mijenjati ubuduće. Moramo imati automatski mehanizam, neku zvučnu alternativu za razrješenje pat-pozicije. Pitanje je potpuno politizirano i mislim da, ako propustimo ovu šansu, možda tek za narednih šest mjeseci dočekamo iduću. Najgora varijanta podrazumijeva da gubimo godinu i više, naročito ako se uzme u obzir činjenica da je 2022. izborna godina, što znači da će se, vjerovatno, po sili prilika, blokirati bilo kakvi politički procesi - kazao je Čavalić te dodao kako je 9. septembar izuzetno važan datum jer je to “posljednja šansa za neke pozitivne ekonomske procese”.

Prema nekim procjenama, blokadom rada Komisije blokira se i više od milijardu KM investicija, a trošak propuštenih prilika teško je utvrditi. Međutim, tu se postavlja i jedno izuzetno važno pitanje, a to je - koliko je investitora odustalo od investiranja zbog ovog signala o blokadi.

Te prilike su, smatra Čavalić, unaprijed izgubljene i neće biti predmet budućih analiza i izvještaja.

Zbog toga i ne iznenađuje insistiranje međunarodne zajednice da se ovo pitanje riješi što prije.

U svojim nedavnim medijskim istupima Tomislav Martinović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH naglasio je da je istina da postoje političke stranke, odnosno njihovi delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH koji u ovih 20 mjeseci na različite načine blokiraju imenovanje članova Komisije za vrijednosne papire.

- Također je istina i da postoje odgovorni izaslanici koji cijelo vrijeme tragaju za rješenjima kojima bismo prevladali blokade, odnosno deblokirali rad Komisije i otvorili put investicijama - kazao je tom prilikom Martinović.

Svi u poslovnoj zajednici saglasni su da je ekonomija Federacije BiH potpuni talac različitih političkih interesa i smatraju da je to neprihvatljivo. Na potezu su delegati Doma naroda koji će se sutra opredijeliti jesu li na strani privrede Federacije BiH ili politikanstva.

Koje su posljedice blokade

Nastavkom blokade imenovanja Komisije za vrijednosne papire blokira se milijarda potencijalnih investicija u FBiH. Činjenično, u ovom trenutku su blokirane velike i važne investicije u FBiH, nužne za opstanak ovog bh. entiteta.

Blokirana su i privredna društva. Više od 400 neriješenih zahtjeva čeka odobrenje Komisije, uključujući investicije u vrijednosti većoj od 100 miliona KM.

Blokadom privrede Dom naroda Parlamenta FBiH u jeku ekonomske krize tjera investicije u RS. Dakle, zbog nemogućnosti provođenja investicija u privrednim društvima u FBiH, već drugu godinu zaredom planirane investicije preusmjeravaju se u RS i zemlje regiona.

Ova blokada, takoreći, sahranjuje privredu FBiH i posljedično utječe na odlazak naših ljudi iz zemlje.

Blokadom formiranja Komisije za vrijednosne papire u Domu naroda FBiH svaki se mjesec gubi hiljadu radnih mjesta.

Ukoliko se ne deblokira rad Komisije za nekoliko mjeseci, rad banaka će biti potpuno blokiran, što će dovesti do odlaska stranih investitora, nemogućnosti izdavanja kredita građanima i, na koncu, urušavanja finansijske stabilnosti Federacije BiH.

Vrhovni regulator tržišta kapitala

Podsjećamo, Komisija je vrhovni regulator tržišta kapitala. Uime države je većinski vlasnik Federalnog registra vrijednosnih papira, daje dozvole bankama depozitarima, nadzire rad fondova i društava za upravljanje fondovima, odobrava tendere, emisiju vrijednosnih papira, dokapitalizaciju kompanija, nadzire rad berze i brokerskih kuća.

Njihove oblasti idu toliko široko da bez Komisije nije moguće ni registrirati nadzorne odbore u kompanijama.