Na portalu Istraga.ba Avdo Avdić je danas, 3. 8. 2021. objavio tekst pod naslovom: „'Analitička misao' Envera Kazaza: Kad negiranje genocida postane 'kultura mira'“, piše profesor Enver Kazaz za Prometej.ba.

- Široj čitalačkoj publici poznat kao novinar koji, prema pisanju mnogobrojnih medija, obavlja poslove za Obavještajnu službu kojom rukovodi Osman Mehmedagić Osmica, osoba protiv koje se pred nadležnim tužilaštvom vodi istraga zbog falsificiranja vlastitih diploma, Avdić me pokušava predstaviti kao nekoga ko odobrava negiranje genocida nad Bošnjacima i kritičara Inckove odluke o nametanju Zakona o zabrani negiranja genocida i presuđenih ratnih zločina. Evo šta u podnaslovu svog teksta kaže: „Dva mjeseca nakon što je kritizirao Petera Handkea zbog negiranja zločina, ‘analitičar Enver Kazaz’ u razgovoru za Deutsche Welle kritikuje OHR zbog odluke da se nametne zakon o zabrani negiranja genocida i drugih presuđenih ratnih zločina.“ Nakon ove Avdić dodaje još jednu optužbu: „Jer on je (To biva ja, op. E. K.) opredijeljen za 'kulturu mira' a presuđeni ratni zločini su 'stvar kompromisa'.“

Potom u svom propagandističkom maniru dodaje, kako bi laž predstavio kao istinu: „Pojednostavljeno, za profesora Kazaza bi 'kultura mira' bilo ignorisanje negiranja presuđenih ratnih zločina koje su međunarodni sudovi okarakterisali kao 'genocid'“. A onda poentira: „I još jednom da pojednostavimo, profesor Kazaz smatra da treba postići 'kompromis' oko negiranja genocida. A ako se ne postigne kompromis, stava je da OHR 'ne treba nametati zakon' kojim bi bilo zabranjeno negiranje genocida.“

Nemam namjeru polemizirati sa Avdićem, jer me takve javne pojave ne zanimaju, niti imaju bilo kakvu vrijednost osim one propagandističke kojoj je cilj demonizirati svakog onog ko ne misli kao njegovi šefovi. Ali, prinuđen sam reagirati na ovakve objede iz prostog razloga što je tema negiranja genocida važna, a nametnuti Inckov zakon već sam u medijima ocijenio kao civilizacijsku vrijednost. Naime, u izjavi, a ne razgovoru, za Deutsche Welle nisam uopće pominjao ovaj zakon, niti je on bio predmet pitanja koje mi je postavio novinar Dragan Maksimović.

Njegovo pitanje odnosilo se na mogućnost da novi visoki predstavnik Kristijan Šmit posegne za nametanjem novih odluka u BiH. To je tema koja je važna za skoru budućnost BiH. Zato sam i pristao da odgovorim na pitanje novinara sa kojim imam odličnu saradnju i uvijek me obraduje svojim pozivom. Evo kako je Maksimović naslovio svoj tekst: Novo nametanje, nove podjele ili kompromis. A u podnaslovu teksta naglašeno je slijedeće: „Novi visoki predstavnik poručuje da dolazi kao prijatelj. Dodik ne prihvata prijateljstvo. Izetbegović se nada dogovoru. Analitičari poručuju da je kompromis jedino rješenje.“

Eventualno zainteresiranim čitateljima nudim na uvid i cijeli dio teksta koji sadrži moju izjavu:

„Ovo je lijepo mjesto i lijepa država. Malo pretoplo u političkom smislu ali uradićemo sve da u ovoj zemlji imamo najbolju klimu u Evropi", poručio je Šmit na prijemu.

A moglo bi postati još toplije, ukoliko se ubrzo ne pronađe neki kompromis, bez obzira da li se radi o kompromisu između visokog predstavnika i domaćih političara ili kompromisu unutar domaćih političkih snaga, poručuju analitičari. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Enver Kazaz kaže da nametanje neće proći, da će izazvati još veću krizu, ukoliko se bude nastavilo sa takvom praksom.

„RS, odnosno njeno vođstvo ima institucionalne instrumente da se suprotstavi bilo kakvoj nametnutoj odluci visokog predstavnika. Baš kao što to imaju Bošnjaci i Hrvati u Domu naroda. Šmit bi morao da traga, zajedno sa domaćim političarima, za kompromisom koji vozi BiH naprijed a nikako za nametanjem vlastite volje BiH“, ističe Kazaz, strahujući da bi u suprotnom moglo doći do većih problema.

„Taj način rada, to nametanje, može izazvati samo nove sukobe i dalje podjele. Kompromis može izazvati kulturu mira, prijeko potrebnu BiH“, kaže Kazaz, upozoravajući da je ovo najveća politička kriza od Dejtona.

Nigdje, dakle, niti ijednog slova o Inckovom zakonu. Zašto je on potreban Avdiću i njegovim nalogodavcima, jasno je samo od sebe: nužno je demonizirati Envera Kazaza i označiti ga kao neprijatelja žrtava genocida i svakog Bošnjaka pojedinačno. Ako to uspijem, misli Avdić, onda je Kazaz kao poznati kritičar SDA mrtav za sva vremena u bošnjačkom javnom prostoru. Poslije ćemo lako s njim. Možemo reći i da je četnik, i ustaša, Dodikov plaćenik i Čovićev ljubimac, jedino ne možemo reći da služi nama, Bakiru, Osmici i sličnim pojavama u koje se ja, Avdo Avdić kunem kao u svoje najsvetije vrijednosti. A o Avdiću se sve zna, pa mi se gadi pisati o toj osebujnoj pojavi na medijskoj sceni - napisao je Kazaz za Prometej.ba.