Korito rijeke Bosne, posebno na području Grada Doboja, nakon katastrofalnih poplava 2014. godine je postalo meta ilegalne eskploatacije šljunka. Na ovaj način direktno se ugrožava ekosistem rijeke, ali i stvara rizik po stanovništvo u slučaju evenualnih novih poplava.

Nadležne inspekcije

Ljubinko Đurić, jedan od aktivista koji se bori protiv uništavanja korita rijeke, kaže kako šljunkari biraju međuentitetska i međuopćinska područja zbog loše koordinacije nadležnih na entitetskim nivoima.

- Vade šljunak u zonama gdje je nadležnost inspekcija i drugih kontrolnih organa nedovoljno precizno definirana i gdje ne postoji neophodna međuentitetska saradnja u cilju sprječavanja ovih nezakonitih radnji – rekao je Ljubinko Đurić.

On navodi da neformalna udruženja građana imaju dobru saradnju sa Federalnim vodnim inspektoratom, što nije slučaj sa Republičkim inspektoratom u RS. Glavni federalni inspektor, Mirsad Smailagić, kaže da je saradnja sa glavnim vodnim inspektorom u RS, nakon što je došlo do smjene, na minimalnom nivou.

- Teško sarađujemo, ne samo što se tiče ilegalne eksploatacije šljunka, nego i ostalih stvari koje se tiču entitetske linije. Mi ne možemo reagirati tamo gdje nismo nadležni. Sa prethodnim glavnim vodnim inspektorom sam imao izvanredenu saradnju, čak smo išli u zajedničke inspekcijske nadzore. U posljednje dvije godine samo sam se jednom susreo sa glavnim republičkim inspektorom – rekao je Smailagić.

Bez odgovora

Kontaktirali smo Branislava Mićića, nadležnog inspektora u RS, ali nije želio odgovarati na pitanja. Odgovor na službeni upit upućen Inspektoratu, do zaključena ovog teksta, nismo dobili. Kao osnovni problem u radu Federalnog inspektorata, Smailagić navodi nedostatak inspektora za čije imenovanje je zadužena Vlada Federacije BiH.

- U inspektoratu imamo četiri inspektora od kojih je jedan tek došao na obuku, a pokrivamo čitavo područje FBiH. Malo nas je i radimo dosta posla, čak i preko norme da bismo pokrili sve ove prijave – istakao je Smailagić.

Smailagić pojašnjava da se eksploatacija šljunka mora redovno vršiti, ali tamo gdje je potrebno i gdje je izdata saglasnost.

- Šljunak se mora vaditi, jer je to i čišćenje rijeke i održavanje vodotoka. Kada se to radi ilegalno, dolazi do erozije obala. Onaj ko krade, on se sakriva i krade tamo gdje ne treba. Potkopava obale i onda se rijeka širi, a zbog toga dolazi do plavnih situacija kada su veće padavine – naveo je Smailagić.

Međuopćinska područja

Pored međuentitetskih linija, ilegalna eksploatacija šljunka vrši se i na granicama općina, kao što je slučaj na liniji općina Maglaj i Žepče. Zumra Gušo, članica neformalne grupe građana iz Maglaja, istakla je da na području ove općine trenutno nema ilegalne eksploatacije, ali da su ranije iskorištavane međuopćinske linije.

- Nivo rijeke Bosne trenutno ne dozvoljava eksploataciju u Maglaju, ali na granici sa općinom Žepče, krišom ulaze u korito rijeke – rekla je Gušo.