Bosna i Hercegovina je od Evropske unije zatražila više od 500 miliona eura bespovratnih sredstava, potvrdili su za „Avaz“ iz Delegacije EU u BiH.

Rok mjesec

Naime, kraj avgusta je rok do kojeg Bosna i Hercegovina mora prijaviti projekte koji će se finansirati grantovima iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), a koji je, pak, dio Ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan.

- Rok za slanje projektnih prijava koje će se finansirati bespovratnim sredstvima u sklopu Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) je 27. avgust 2021. Institucije korisnice ne podnose prijave direktno, već nacionalni IPA koordinator (NIPAC), a projektne prijedloge odobravaju Međunarodne finansijske institucije (IFIs) - pojasnili su iz Delegacije.

Dodali su da, budući da je rok za prijave za bespovratna sredstva za ulaganje pomjeren s marta na avgust, Ured EU u BiH već je uradio prvi pregled prijava pristiglih u martu.

- U ovom trenutku možemo reći da je BiH bila najaktivnija zemlja zapadnog Balkana u ovom krugu zahtjeva za bespovratna sredstva, jer je već predala sedam zahtjeva, uglavnom u području zaštite od poplava, Koridora 5C autoceste i željeznice, tražeći više od 500 miliona eura bespovratnih sredstava - kazali su.

Prema njihovim riječima, tačan broj prijava bit će poznat nakon isteka roka za predaju projektnih prijedloga. Naime, plan EU će mobilizirati do 9 milijardi eura finansijskih sredstava i fokusirati se na ključna područja poput povezivanja, posebno u saobraćaju i energetici, zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji.

Pojašnjeno nam je da će projekti biti odabrani na osnovu zrelosti, međutim, bit će osiguran pošten udio za sve zemlje. O izboru WBIF projekata za trenutni krug ulaganja odlučivat će se tek u decembru ove godine.

Plan EU trebao bi donijeti razvoj i nova radna mjesta u regiji kao dio napora EU za oporavak nakon pandemije. Utvrđeno je deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su održiva saobraćajna i energetska povezanost, zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju te socijalnoj zaštiti, uključujući garancijski fond za mlade za stvaranje mogućnosti njihova zapošljavanja.

Za BiH su posebno važne četiri investicijske inicijative. Vodeća inicijativa odnosi se na povezivanje sjevera i juga, pri čemu je objašnjeno kako je planiran završetak 75 posto glavnog cestovnog koridora sjever - jug, koji povezuje glavne gradove centralne Evrope preko Sarajeva do luke Ploče na jadranskoj obali. Također se planira unapređenje željezničke veze duž istog koridora.

Privatni sektor

Pojačat će se, navodi Evropska komisija, povezanost glavnih gradova Sarajeva i Podgorice, povezujući se dalje s postojećim i planiranim mrežama u BiH. Kada je riječ o malim i srednjim preduzećima, posebno su predviđena ulaganja u konkurentnost privatnog sektora, a pritom je planirano povećanje iznosa bespovratnih sredstava za podršku privatnom sektoru u kontekstu Investicijskog okvira za zapadni Balkan. 

Južni bh. plinovod

Posebna inicijativa EU odnosi se na BiH i predviđa završetak međusobne plinske povezanosti između BiH i Hrvatske kao nadopune navedenoj diversifikaciji. Pod ovom inicijativom misli se na megaprojekt izgradnje novog južnog bh. plinovoda koji je nazvan „Južna interkonekcija“. Podsjećamo, radi se o plinovodu na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) - Posušje (BiH) - Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik, s odvojkom za Mostar.