Održivost, dekarbonizacija, zaštita okoliša i energetska efikasnost - u srcu su rada CIGRE, Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme. Bosanskohercegovački komitet (BHK) CIGRE osnovan je u avgustu 1992. godine kao jedan od nasljednika JUKO CIGRE, a od 1993. godine je član pariske CIGRE, koja okuplja 61 nacionalni komitet.

O planovima i aktivnostima Bh. komiteta CIGRE razgovarali smo s predsjednikom Edhemom Bičakčićem.

Promjene u planiranju

Ove godine održava se 15. savjetovanje Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE. Jedna od važnih tema bit će i globalna dekarbonizacija energetskog sistema.

- Međunarodno vijeće za velike električne sisteme CIGRE je međunarodna organizacija posvećena razvoju elektroenergetskog sektora, koja ove godine slavi 100 godina postojanja.

Savjetovanje će se održati od 17. do 20. oktobra ove godine u Neumu.

Za ovo savjetovanje, u skladu s preferencijalnim temama, prijavljeno je 166 referata, koji će biti prezentirani u 16 studijskih komiteta, što u uvjetima pandemije COVID-19 predstavlja veliki uspjeh. Pripreme idu u skladu s utvrđenim planom.

Na 15. savjetovanju značajan broj kompanija je najavio svoje učešće kroz stručne prezentacije i izložbu opreme. Očekuje se prisustvo više od 600 stručnjaka, naučnika i poslovnih ljudi.

Usljed ubrzanog pomaka prema elektroenergetskom sistemu bez ugljika, dolazi do promjena u planiranju i radu elektroenergetskog sistema, sa sve većom integracijom obnovljive proizvodnje energije.

Elektroenergetski sistemi na globalnom planu doživljavaju tranziciju prema dekarboniziranoj proizvodnji korištenjem obnovljivih izvora energije koji postepeno zamjenjuju termoelektrane. Dekarbonizacija energetskog sistema je ključ za postizanje klimatskih ciljeva. Da bi se to ostvarilo, potreban je široki paket politika - onaj koji rješava energetske i klimatske ciljeve paralelno sa socioekonomskim izazovima na svim nivoima.

To podrazumijeva izgradnju fleksibilnih elektroenergetskih mreža, efikasnih rješenja sistema za punjenje električnih vozila, skladištenja energije, međusobno povezanih hidroelektrana, zelenog vodika i mnogih drugih tehnologija čiste energije.

Zaštita okoliša je područje djelovanja Vašeg studijskog komiteta Sistem i okolina, koji obuhvata identifikaciju, procjenu i upravljanje interakcijom između prirodnih i društvenih sredina i energetskog sistema u cjelini. Koji su doprinosi CIGRE u zaštiti okoliša?

- Kako se Zemljina populacija nastavlja povećavati tako raste i pritisak na ključne resurse planete, a to su posebno hrana, čista voda i energija. Globalni razvoj i mir će dijelom ovisiti o pravednom pristupu tim ključnim resursima.

Potražnja za energijom u svijetu će i dalje rasti, dok će istovremeno tradicionalni energetski izvori na bazi ugljika biti pod sve većom kontrolom iz ekoloških razloga. Zaštita okoliša je područje djelovanja Studijskog komiteta Sistem i okolina. U ovo područje spadaju preporuke za odgovarajuće mjere nadzora, upravljanja i kontrole u područjima kao što su staklenički plinovi, onečišćenje zraka, tla i vode, elektromagnetska polja, buka, vizuelni utjecaj, korištenje zemljišta i posljedice za biljni i životinjski svijet.

CIGRE će, kroz tehničke resurse, doprinijeti boljitku industrije i stručnosti ljudi koji rade u njoj. Konkretno, sintetizirajući najsavremenije i najbolje svjetske prakse, doprinosimo razvoju novih tehnologija i tehnika. CIGRE doprinosi globalnoj održivosti podržavajući ciljeve održivog razvoja kroz globalne aktivnosti koje su u vezi s energijom, emisijom i klimatskim promjenama.

Posebno ističem djelovanje CIGRE u vezi s poduzimanjem hitnih mjera u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih utjecaja. Riječ je o jačanju otpornosti i prilagodljivosti na opasnosti i prirodne katastrofe koje su povezane s klimom, integraciji mjera koje dovode do klimatskih promjena u nacionalne politike, uz strategije, planiranje i poboljšanje obrazovanja, podizanje svijesti i institucionalnih kapaciteta za ublažavanje klimatskih promjena.

Razvoj i korištenje električnih vozila će doprinijeti smanjenju stakleničkih plinova odgovornih za globalno zagrijavanje Zemlje.

Radna mjesta

Veća energetska efikasnost doprinosi smanjenju emisije štetnih plinova u okoliš, većoj industrijskoj konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju sigurnosti snabdijevanja.

- Energetska efikasnost je okosnica jedinstvene energetske politike. Evropska unija je donošenjem ambicioznog Evropskog zelenog plana za cilj postavila tranziciju prema pravednom i prosperitetnom društvu s modernom, efikasnom i konkurentnom privredom, koja će do 2050. godine postići klimatsku neutralnost.

Bez energetske efikasnosti, nema ni efikasne prilagodbe klimatskim promjenama, a klimatska kriza je potencijalno i najveća globalna kriza koja nas očekuje u budućnosti. Energetska efikasnost je ono što nam može pomoći da se prilagodimo klimatskim promjenama, da ne gubimo radna mjesta, već da ih stvaramo, povećavajući standard života stanovnika Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina treba postaviti svoje nacionalne ciljeve koji se odnose na povećanje energetske efikasnosti, posebno u sektorima industrije, gradnje, saobraćaja i javne rasvjete. Bosanskohercegovačku industriju čeka sveobuhvatna transformacija na niskougljičnu privredu. Za stambene objekte treba donijeti zakonsku regulativu, kojom se obavezuje da nove zgrade moraju imati visoku energetsku efikasnost.

Trebamo poticati projekte koji donose rješenja u vidu uspostave i jačanja infrastrukture razvoja tržišta za goriva poput električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije, zelenog vodika i biogoriva.

Javna rasvjeta samo drugačijom regulacijom može uštedjeti i do 50 posto energije, ali i sistemom daljinskog upravljanja i nadzora značajno smanjiti troškove održavanja.

Postepeno će se zatvoriti pogoni rudnika

- U Bosni i Hercegovini očekivani procesi dekarbonizacije se zasnivaju na nekoliko obaveznih koraka. U narednih 10 godina će se odvijati intenzivna izgradnja proizvodnih objekata (vjetro i fotonaponske elektrane te hidroelektrane), postepeno će se smanjivati proizvodnja iz preostalih termoblokova na ugalj, mora se uraditi modernizacija kogeneracijskih termoblokova koji ostaju u pogonu, treba se uvesti biogorivo za kosagorijevanje biomase, provesti konverzija blokova za korištenje većih udjela biomase s ugljem i reorganizirati i postepeno zatvoriti pogone rudnika i prenamijeniti zemljišta rudnika.

Za sve ove aktivnosti je potrebna tehnička i finansijska podrška međunarodnih institucija, kaže Bičakčić.