Faktori rizika iz okoliša, poput kontaminirane vode i hrane, zagađenog zraka, buke, opasnih hemikalija i otpadnih tvari, spadaju u vodeće javnozdravstvene probleme koji zahtijevaju stalan nadzor. Osobito su ugroženi djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi, navodi se u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine “Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u FBiH - 2019. godina”, piše Večernji list.

Strategija upravljanja

Zabrinjavajuće stanje prema strategiji upravljanja vodama FBiH 2008. – 2018., 60 posto stanovništva u FBiH pokriveno je javnim vodovodnim sistemima u kojima se voda kontinuirano kontrolira na zdravstvenu ispravnost. U urbanim oblastima pokrivenost je 94 posto, a u ruralnim iznosi tek 20 posto.

Ostalo stanovništvo potrebe za vodom zadovoljava putem individualnih, grupnih ili lokalnih vodovoda za čiju nadležnost i upravljanje nisu zadužena javna komunalna poduzeća. Zaštitne (sanitarne) zone njihovih izvorišta nisu utvrđene u velikom broju slučajeva, dok se hlorisanje vode uglavnom ne provodi.

Potencijalni zagađivači

Prema podacima Zavoda, higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sistem javnozdravstvene kontrole vode za piće nisu u potpunosti zadovoljavajući. Izvorišta uglavnom imaju reguliranu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite. Prva zona sanitarne zaštite je zadovoljavajuće osigurana, dok se već u drugoj zaštitnoj zoni često nalazi jedan ili više potencijalnih zagađivača.

Kvaliteta voda je uglavnom dobra, ali će u budućnosti vjerojatno biti sve manje kvalitetnih resursa ako se proces zagađivanja voda nastavi. Najčešći potencijalni zagađivači su divlje deponije. U većini središnjih vodovoda kloriranje se vrši automatski, uz kontrolu rezidualnog hlora. U lokalnim vodovodima koji su pod kontrolom Zavoda za javno zdravstvo i javnih komunalnih poduzeća vrši se redovita kontrola i kloriranje vode.

Stopa obolijevanja

U lokalnim vodovodima koji su u vlasništvu mjesnih zajednica ili udruženja građana ne vrši se redovita kontrola i hlorisanje vode za piće. U individualnim objektima vodosnabdijevanja, hlorisanje se u većini slučajeva uopće ne vrši, ili se povremeno vrši ručno. Kontrola vode se vrši isključivo na zahtjev vlasnika.

O kvaliteti vodosnabdjevanja može se suditi i po epidemiološkoj situaciji vezanoj uz oboljenja čiji se uzročnici mogu nalaziti u zagađenoj vodi. Akutni enterokolitis najčešće se javlja u područjima u kojima se stanovništvo opskrbljuje vodom za piće iz bunara, čatrnja ili nekaptiranih izvora. U razdoblju od 2015. do 2019. stopa obolijevanja od akutnog enterokolitisa u FBiH pokazuje neujednačen trend, 2019. - 160,1 na 100.000 stanovnika, 2018. - 127, 2017. - 231,2, 2016. - 169, 2015. - 199,3 na 100.000 stanovnika.