VISOKI PREDSTAVNIK

Dva dana do 11. jula: Hoće li Valentin Incko ispuniti obećanje o zakonu o zabrani negiranja genocida

Dopisivao se s vlastima Republike Srpske o poništenju odluke o odlikovanju presuđenih ratnih zločinaca, pa i po tom pitanju nije uradio ništa, kazala je Subašić

Valentin Incko. Agencije

Fu. M. / BIRN

9.7.2021

Zalagat ću se da se u Parlamentu BiH donese zakon o negiranju genocida. Iduće godine ćemo sigurno imati takav zakon”, izjava je koju je medijima dao visoki predstavnik Valentin Inzko prilikom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici.

Dvije godine kasnije, dva dana do obilježavanja 26. godišnjice, ovaj zakon nije usvojen pred Državnim parlamentom, a žrtve i javnost smatraju da je visoki predstavnik mogao i morao uraditi više za procese tranzicione pravde.

Valentin Inzko ponovo je obećao nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida, holokausta i ratnih zločina, ako ga domaće vlasti ne usvoje do 11. jula 2021. godine.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da Inzko još nije ispunio lično obećanje koje im je dao u Potočarima.

- Dopisivao se s vlastima Republike Srpske o poništenju odluke o odlikovanju presuđenih ratnih zločinaca, pa i po tom pitanju nije uradio ništa. Treba pitati njega kako se osjeća zbog toga. Prije nego što ode s funkcije visokog predstavnika, Inzko treba tražiti oprost svih majki Srebrenice i svih žrtava genocida i drugih zločina u BiH, a nadam se da će budući visoki predstavnik uraditi sve što Inzko nije - rekla je.

Imao ovlasti

I advokatica Vasvija Vidović smatra da je Inzko u svom mandatu mogao i morao mnogo više, naročito kada je u pitanju tematika ratnih zločina u BiH, jer je “imao te ovlasti”.

- Jednostavno je morao insistirati na zabrani glorifikacije ratnih zločinaca i kažnjavanju takvih počinitelja. Na koncu svega, do sada je morao nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida u BiH - kazala je Vidović.

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, nedavno je pozvao Inzka da ovoga mjeseca, prije okončanja mandata, nametne zakon o negiranju genocida. Kako je kazao Džaferović, Inzko bi na taj način “s obrazom mogao otići iz naše zemlje”.

Inzko je za Nenada Stevandića, poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i šefa Kluba predstavnika srpskog naroda, tokom čitavog svog mandata vodio “antidejtonsku politiku, koja se naslanjala na politiku bošnjačkog naroda”.

Incko radi svoj posao

Valentin Inzko se nedavno osvrnuo na mural Ratku Mladiću u Foči, izražavajući zabrinutost što porodice žrtava u Bosni i Hercegovini to ocjenjuju kao “zakašnjelu reakciju”. Mladić je pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH.

- Odlučio sam da ću lično obići sve lokacije u Bosni i Hercegovini na kojima se nalaze murali posvećeni njemu. I Kalinovik, i Nevesinje, i Bosansku Gradišku, i Gacko, pa i ovaj posljednji u Foči. Namjeravao sam, nakon izricanja pravomoćne presude, poslati pismo općinskim načelnicima sa zahtjevom da nalože uklanjanje provokativnih murala”, rekao je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ranije u saopćenju.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata”, smatra da je Inzkov obilazak gradova u RS-u, gdje se nalaze brojni murali ratnim zločincima, odavno zakasnio i da je to trebao uraditi na početku mandata.

- To je samo pokazatelj da Inzko nije radio svoj posao na terenu, niti je slušao vapaje žrtava i njihovih porodica, koje po Višegradu i drugim gradovima redovno susreću ubice svoje djece koje hodaju nekažnjeno. Nije uradio mnogo toga, a mogao je puno! Ukoliko do kraja mandata barem ne nametne zakon o negiranju genocida, nikad mu oprostiti nećemo - poručila je u razgovoru Hasečić.

Inzkov mandat obilježile su i neke dobre stvari kada je u pitanju zaštita žrtava u BiH, rekla je u razgovoru za BIRN BiH Bakira Hasečić.

Uklonjena tabla

Inzko je vlastima Republike Srpske početkom februara ove godine dao rok od tri mjeseca da ponište priznanja koja su dali Radovanu Karadžiću i drugim osobama osuđenim za ratne zločine.

U decembru prošle godine, na Inzkov zahtjev je sa studentskog doma na Palama uklonjena tabla sa imenom Radovana Karadžića, pravosnažno osuđenog na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH. Tabla je uklonjena nakon što je njegova kćerka Sonja Karadžić-Jovičević rekla da ona treba da bude skinuta.

U odgovoru na raniji upit BIRN-a BiH da li će Inzko, kao što je i najavio, do kraja mandata nametnuti zakon o negiranju genocida, navedeno je da “Visoki predstavnik nikada ne špekulira sa svojim budućim objavama”.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.