Direktorica za zapadnu Evropu, zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Ajhorst (Eichhorst) u ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz“ govorila je o tome koje su promjene Izbornog zakona BiH potrebne, baš kao i Ustava i Dejtonskog sporazuma.

Eliminirajte diskriminaciju

U toku su pregovori za izmjene Izbornog zakona u BiH. Koje su promjene potrebne kako bi predstojeći opći izbori bili transparentni?

-Imali smo zaista dobre sastanke danas (jučer, op. a.), vrlo jasne poruke su upućene. Onako kao što su to ponavljali ambasador Satler (Sattler) i ambasador Nelson, jedna poruka zajedništva, jedna transatlantska poruka, ako tako mogu reći. Ali, nekako, i poruka koja je bliska za dosta građana. Vi imate s jedne strane presude Evropskog suda za ljudska prava, značajan broj predmeta i presuda u tim predmetima koje treba provesti.

S druge strane, imate mogućnost izmjena i dopuna Ustava, imate cijeli niz preporuka Venecijanske komisije, OSCE-a, ODIHR/GRECO-a, dakle, imate sve stvari koje treba uvažiti u kontekstu Izbornog zakona, raditi na izboru za Predsjedništvo, Dom naroda... Većina građana, zapravo, više-manje zna koja su to pitanja koja se trebaju rješavati. To je i dio paketa iz Mišljenja Evropske komisije ili, najkraće rečeno, puta BiH ka EU.

Danas (jučer, op. a.) je bila najjasnija poruka da postoji jedna svijest o važnosti, i ne samo važnosti već i urgentnosti. To je ta godina kada nisu izbori, imate sada priliku. EU, naravno, želi da se izbori održe naredne godine, s tim ciljem radimo sve ovo da se poboljša izborni okvir. Svjesni smo da je to kompleksna stvar, lako je reći, eliminirajte diskriminaciju ili izborne prevare, ali to sa sobom povlači puno posla. Osnovna stvar, angažirajte se, počnite s radom. Uspostavljena je Interresorna radna grupa, u koju su uključeni svi akteri. Dosta posla je već urađeno, već su se nekoliko puta sastajali. Vrlo je važno da se mogu sastajati i van pažnje medija, dakle, ne uvijek pod svjetlom kamera.

Najkraće rečeno, jasne su poruke šta treba biti urađeno. E, sada, ostaje pitanje kakvi su stavovi različitih političkih subjekata. Treba vidjeti gdje su neke, možda, dodirne tačke i šta bi mogla biti neka dobitna kombinacija, ne za dvije, već za sve strane.

Jer zaista želimo rješenje koje će zadovoljiti sve, a ne nešto što bi zadovoljilo vodeće, čelne stranke. Želimo nešto što je zadovoljavajuće svim političkim subjektima i cijelom društvu. Danas (jučer, op. a.) smo imali ručak s jednim dijelom opozicije. Mi ostajemo angažirani i na nivou Brisela, naravno, uz punu podršku našim kolegama na terenu, ambasadoru Satleru i njegovim saradnicima, zemljama članicama. Mi ćemo konzistentno to pratiti i u Briselu. Imamo sve mehanizme koji mogu dovesti do rezultata. Dosta je ovo ambiciozno, ali mislim da nije nemoguće. 

 Opći izbori nas očekuju sljedeće godine. Imamo li dovoljno vremena da provedemo sve potrebne promjene Izbornog zakona?

-Da, zapravo je to dobro pitanje, iz mog nekog iskustva u ovakvim nekim procesima, kad postoji politička volja i kada je ljudima jasno šta treba uraditi, a ostaje pitanje na koji način, mislim da jeste moguće. Ako ništa, neke od koraka realizirati. Ne mogu ja nagađati hoće li biti uspješni u izmjeni nekog od ovih aspekata, jer su to dosta zahtjevne stvari.

Izmjene i dopune, mijenjanje regulativa, tako da je to zaista puno posla, ali ono što jeste važno jeste da imate uvijek neki trenutak u životu kad podvučete crtu i kažete - uredu, napravili smo neke iskorake, sada je juli i Evropska unija će, također, razmatrati stanje u BiH. Imate sjednicu Vijeća u julu, imamo veliki samit u oktobru, pa ćemo ponovo razmatrati situaciju u BiH. Naravno, izbori naredne godine. Ali obično postoje ti politički trenuci gdje se svi nekako zapitaju - pa dobro, šta se ovdje dešava?

I zaista mislim da je u interesu svih subjekata da odgovor bude „dešava se da radimo na tome, spremni smo da nađemo rješenje“. To ne bi bio prvi put, znam da je bilo puno pokušaja u prošlosti, paketa... Baš sam u razgovoru s ambasadorom Satlerom rekla da se uopće ne osvrćemo i ne pozivamo na neke ranije nazive modela. Ja ne kažem da mi krećemo od nule, ali ovo sada je pokušaj da još jednom, bez priče kako je to nekada bilo, gledamo naprijed i dođemo do rješenja.

Kada je u pitanju vladavina prava, gdje smo podbacili i koje izmjene su potrebne?

-Možda nekako to drugačije formulirati i razmišljati - gdje smo bili uspješni. Ali mislim da je to i ambasador Satler više puta ponavljao, postoje, zaista, konkretne izmjene i dopune zakona, kao i zakoni koje treba usvojiti. Oni ne mogu ostajati vječno u ladicama. Govorimo o Zakonu o javnim nabavkama, Zakonu o VSTV-u. Što se tiče, konkretno, Zakona o javnim nabavkama, postoji i jedna realna prilika krajem jula za njegovo usvajanje. Tu pričamo samo o usvajanju zakonodavstva.

Ali nije bitno samo zakonodavstvo, vi morate imate i jedan izborni okvir, u sklopu kojeg građani vjeruju da se izbori provode u skladu s principima transparentnosti, gdje se onemogućavaju bilo kakve malverzacije izbornim rezultatima, građani, ako izlaze na birališta, da je njihov glas bitan. To je suština svakog demokratskog procesa, da znate, ako ste glasali, da je vaš glas priznat. Ali to nije samo pitanje vladavine prava već i funkcionalnosti. Ako na nivou FBiH nemate potrebne elemente i alate, ako nemate imenovanja ministara, ako nemate strukture za donošenje odluka, onda, jednostavno, nije lako.

Znam da nije lako. Ali, opet, treba da nekako gledamo šta jeste urađeno i to možda jeste bila jedna od ključnih poruka ovih sastanaka. Sporazum u Mostaru nije samo dogovoren već je i realiziran. Imali ste izbore u Mostaru nakon 12 godina. Tako da je to jedan primjer izuzetno važnog sporazuma koji je usaglašen vrlo konkretno. Postignut sporazum, realiziran, provedeni izbori, imate gradonačelnika, imate strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je sad usvojena.

Potom, tu je više koraka koji su provedeni u kontekstu reforme javne uprave, tako da jesu poduzimani određeni koraci, s tim što ne smijemo zaboraviti da je tu dinamika bila spora, možda i prespora. Dosta je tu aktivnosti i međunarodne zajednice, ali mislim da imamo i dosta novih, mladih birača, ali i lica na političkoj sceni koja jasno žele rješavati ova pitanja.

Istinski rad

Mnogi kažu za Dejtonski mirovni sporazum da je kočnica za napredak BiH. Koje izmjene su potrebne u sporazumu i Ustavu BiH kako bi zemlja napredovala?

- Čuli ste to već možda i u izjavama visokog predstavnika Borelja (Borrell), prilikom njegove posjete BiH prošle godine, ja sam bila, također, s njim i mislim da je bio vrlo jasan da Dejton postoji kao okvir u kojem svi djeluju, ali mi želimo da vidimo da BiH napravi tu tranziciju s Dejtona na Brisel.

I to zaista nisu tek neke puke fraze, već želimo istinski rad. A to podrazumijeva rad na evropskim standardima, rad na pravnoj stečevini. Jer jednog dana kada otvorite pregovore o procesu pristupanja, morate raditi na preuzimanju cijele pravne stečevine. Sad ste još u fazi kada trebate realizirati 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Bilo je nekih pitanja koja su možda jednostavnija i mogu se prije riješiti nego druga, ali, generalno, to je okvir. Tako da je ovaj prelazak s Dejtona na Brisel dobra smjernica gdje leži budućnost ove zemlje.

Koliko smo napredovali na evropskom putu? Šta još sve moramo ispuniti?

-Malo je to teže pitanje u smislu da mi nismo ovdje da bilo koga ocjenjujemo. Ali, u principu, svi znaju jasno koji su to prioriteti koje treba ispuniti. Ne treba zaboraviti ni privredu, ni socioekonomske reforme generalno, razgovarali smo i o tome. Ali, evo, reći ću na sljedeći način - nedovoljno je brz napredak, prespor je. Vaš rad na realizaciji prioriteta iz Mišljenja vas može dovesti bliže onome što svi priželjkujemo, a to je kandidatski status i generalno ubrzati vaš proces pristupanja. I jedina poruka za sada je da nastavite naporno da radite i dajte prioritet funkcionalnosti institucija, usvajanju potrebnih zakona i pokažite svima u BiH da je napredak moguć.

OHR ima jasan mandat

U avgustu u BiH dolazi novi visoki predstavnik, njemački političar Kristijan Šmit (Christian Schmidt). Koje će sve promjene donijeti Šmit?

-Mi, naravno, blisko sarađujemo s OHR-om i nastavit ćemo blisko sarađivati, nema sumnje. OHR je imao itekako važnu ulogu u usaglašavanju sporazuma o Mostaru. Zahvaljujući prisustvu i angažmanu, imamo cijeli program EU gdje blisko sarađujemo s OHR-om i to ćemo, definitivno, i nastaviti. OHR ima vrlo jasan mandat koji ispunjava, takozvana agenda 5 plus 2, što je važno za nas.

Mi smo fokusirani na Mišljenje, na provedbu Mišljenja. Oko toga su se usaglasile i sve zemlje članice EU. Mislim da nije bitna osoba, jedna ta ličnost. Jednostavno je bitna institucija kao takva. Mi imamo dobre odnose. Mi smo saglasni s njim, konstruktivno djelujemo u njegovom okviru i pored toga imate ukupnu evropsku agendu. I mi, naravno, pokušavamo osigurati komplementarnost, sinergiju da radimo na ostvarenju zajedničkih ciljeva. Mislim da je to jasno. 

Ne pravimo mi non-papere

Krajem aprila predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da vi stojite iza non-papera o rješavanju kosovskog pitanja. Također, posljednjih nekoliko sedmica je aktuelna i priča o non-paperu vezanom za BiH...

-Mislim da je to pitanje već bilo upućeno i da smo dali odgovor. Ne pravimo mi non-papere, non-pitanje ili slično. Puno medijske pažnje otišlo je na tu priču oko non-papera, što mislim da je uznemirilo i zbunilo javnost, nimalo nije pomoglo.

Pogotovo kad imate vrlo jasan pravac, jasan put i jasne poruke o onome što EU želi, ne samo za BiH nego za cijeli region. E, sada, kada se pojave neki drugi s nekim drugim svojim agendama, onda jedino možemo apelirati da donesete jednu razumnu procjenu na osnovu vlastitog znanja i informiranosti. Mi se fokusiramo samo na ono što je bitno. Ja samo mogu reći, ostanite na svom zadatom kursu, nemojte da vas ometu razne distrakcije u medijima. Držite se zacrtanog puta.