Vrlo neobična pojava za naše prilike dogodila se na finansijskom tržištu Federacije. Naime, Federalno ministarstvo finansija, putem prodaje trezorskih zapisa, zadužilo se za više od 50 miliona KM, međutim, za razliku od stotina prethodnih aukcija, ovaj put je to urađeno uz negativnu kamatnu stopu od -0,002 posto.
Dakle, FBiH se zadužila za 50 miliona KM, a vratit će manje nego što je posudila.
- Ukupno je pristiglo ponuda u vrijednosti od 165.010.000 KM, a prodajom zapisa prikupljeno je 50.001.000 KM. Trezorski zapisi su jednogodišnji, s rokom dospijeća 22. juna 2022. - objavilo je Ministarstvo finansija FBiH.
Ovakva praksa nije strana na Zapadu, međutim, u našoj državi može se reći da se primjenjuje prvi put. O štetnosti ovakvog poteza moguće je govoriti s više aspekata. Dobro upućeni izvori za „Avaz“ su kazali da je prije same aukcije postignut dogovor s predstavnicima komercijalnih banaka, koji su bili i kupci trezorskih zapisa.
Naime, komercijalne banke u FBiH odavno kubure s viškom novca koji u obliku depozita moraju deponirati kod Centralne banke (CB) BiH. Takva vrsta aranžmana, međutim, komercijalnim bankama nije naruku, budući da je Centralna banka BiH odredila negativnu kamatnu stopu za čuvanje novca. CBBiH je to uradila kako bi potakla banke da se lakše odlučuju na kreditiranje stanovništva, ali i bh. privrede, a kako bi se potakla veća potrošnja i samim tim jačanje bh. ekonomije.
Ova namjera je poništena činjenicom da su komercijalne banke postigle sporazum s Vladom FBiH i investirale u kupovinu trezorskih zapisa, pa i po negativnoj kamatnoj stopi. Također, neophodno je napomenuti da je ovakvim potezom oštećen i budžet CBBiH, ali i države, budući da su banke trebale deponirati ovaj novac i za to uredno platiti kamatu koja bi se prelila u državni budžet.
Naime, iako se radi o legalnoj radnji, ovdje se može zaključiti da je riječ o zaduživanju FBiH, a na štetu države, kao i građana i privrednika kojima banke i dalje vrlo teško odobravaju bilo kakve kredite.
Ekonomista Admir Čavalić kazao nam je da su negativne kamatne stope već duži niz godina prisutne u razvijenim zemljama svijeta i održavaju specifične ekonomske odnose, odnosno rezultat su monetarnih politika.
- Postoji nekoliko razloga zašto bi investitori - vjerovatno komercijalne banke - kupovali trezorske zapise s negativnom kamatnom stopom. Možda postoji potencijal prodaje na sekundarnom tržištu, što može osigurati dobit. Dalje, moguće je da očekuju (globalnu) inflaciju, odnosno inflatorne efekte - pojasnio je Čavalić.
Čavalić ističe da ovakav potez demonstrira likvidnost finansijskog sistema, a naročito u FBiH.
- Ako je previše sredstava koja nisu upotrijebljena, onda je bolje plasirati ih na ovakav način i „kladiti“ se na buduće radnje/okolnosti - istakao je Čavalić.