Pandemija koronavirusa uzrokovala je brojne probleme - veći broj nezaposlenih, rast cijena, budžetske nestabilnosti i, posljedično, naglašavanje političkih, socijalnih i, naročito, zdravstvenih kriza, navodi se u ekonomskom izvještaju Fondacije “Friedrich Naumann” (FNF).

Manji budžeti

Autori analize, ekonomisti Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović navode da je većina vlada u BiH to već predvidjela, predlažući i usvajajući znatno manje budžete u odnosu na prijedloge iz 2019., odnosno početak 2020. godine.

- Osnovni izazovi domaće ekonomije koji su proistekli iz prvog kvartala odnose se na treći val pandemije i njegove posljedice po domaću ekonomiju, poput izostanka vakcina, kao i parcijalna zatvaranja ekonomije (lockdown), poput onih u Kantonu Sarajevo. Vlade nemaju inovativna ekonomska rješenja niti planiraju svoje poteze u tom pravcu. Negativni ekonomski trendovi, naročito u zemljama EU, imat će izuzetne posljedice po bh. ekonomiju, što, vjerovatno, opravdava postojeću procjenu od 2,8 posto rasta ili, bolje rečeno, oporavka u ovoj godini - navodi se u analizi.

Indikatori za 2020. godinu, kako se dalje navodi, pokazuju da je pandemija ostavila značajne posljedice po bh. ekonomiju.

- Zabilježeni ekonomski pad bit će veći nego što su ostvarene godišnje stope rasta od dolaska posljednje ekonomske krize 2008. godine. Prema obimu vanjskotrgovinske razmjene, BiH se vratila na nivo iz 2017. godine, prije svega zbog velikog pada uvoza, što je uzrokovano padom potrošnje stanovništva, ali i zbog pada izvoza. Iako je zabilježeno opće smanjenje cijena, što je rezultat nastavka trajanja potrošačkog pesimizma, pojedine stavke, poput osnovnih životnih namirnica, bilježile su rast, što je dovelo u teži položaj neke kategorije stanovništva, poput penzionera, kojima penzije neće biti povećane tokom 2021. godine - pojašnjeno je.

Autori su istakli da je tokom prošle godine zaduženje povećano za blizu milijardu KM.

- To je održalo nivo državne potrošnje koja ipak nije bila dovoljna da se nadoknadi pad lične potrošnje stanovništva i time izbjegne značajan pad BDP-a - naglasili su.

Ekonomista Admir Čavalić za „Avaz“ je kazao kako postoji potreba da se određeni ekonomski fenomeni u BiH prate dugoročno.

- To će nam pomoći da bolje razumijemo šta se dešava s bh. ekonomijom. Tako treba shvatiti značaj ovog izvještaja. Prvi kvartal 2021. je, očekivano, bio obilježen brojnim izazovima, tu su izostanak vakcinacije i inovativnih mjera od države, kao i sporiji globalni oporavak. Raduje to što smo imali rast domaćeg izvoza i industrijske proizvodnje - istakao je Čavalić.

Otkazi radnicima

I Faruk Hadžić potvrđuje da je kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 ostavila dubok trag na našu ekonomiju.

- Reakcije vlasti bile su zakašnjele i nedovoljno finansijski značajne, što se na kraju odrazilo na broj otkaza radnicima i pad ekonomske aktivnosti. Izvještajem poput ovoga željeli smo dati dodatni doprinos našoj ekonomiji kroz pregled ekonomskih kretanja, dodatna istraživanja i ispitivanje stavova privrednog sektora te na osnovu toga ponuditi preporuke donosiocima odluka za naredni period, kako bi se smanjili budući negativni efekti - poručio je Hadžić.

Urednik izvještaja Adnan Huskić ističe kako je cilj da bh. vlasti u ovim izvještajima nađu sveobuhvatan pregled trenutne situacije, ali i da napokon obrate više pažnje na privatni sektor, za koji ni prije pandemije nije bilo previše sluha, a koji sada iznimno teško posluje.

- Naposljetku, u ovoj situaciji smo svi zajedno i nužno je da se vlasti u BiH probude. Ako ovo i zvuči malo naivno, jer je većinu vlasti u BiH do sada malo šta uspijevalo pomjeriti s mrtve tačke, to je manje bitno. Bitno je da se stručno mišljenje kontinuirano nameće - kazao je Huskić. 

Doći do pravih rješenja

- Cilj ovog izvještaja je bio da damo sistematiziran pregled svih makroekonomskih pokazatelja vezanih za našu zemlju na jednom mjestu, uz opis ekonomskih dešavanja i specifičnosti ekonomskog sistema. Zadatak ekonomista je da uočavaju trendove i objašnjavaju ih. Tek ako kvalitetno razumijemo ekonomske pojave i trendove, možemo doći do pravih rješenja. Mislim da će izvještaj biti od koristi i istraživačima jer sadrži zvanične statističke podatke, ali i originalno istraživanje prepreka poslovanju u BiH, s veoma zanimljivim rezultatima - rekao je za “Avaz” ekonomista Damir Bećirović.

Preporuke za bolju poslovnu klimu

Na osnovu makroekonomskih indikatora, analize ekonomskih dešavanja u prvom kvartalu 2021. godine i provedenog istraživanja, autori su dali nekoliko preporuka za unapređenje poslovne klime u BiH:

- Digitalizirati javnu i poreznu upravu.

- Uskladiti zakonske i podzakonske akte.

- Izmijeniti Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju FBiH.

- Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna entitetskih zakona o porezu na dohodak kako bi se plaće do 1.000 KM oslobodile plaćanja poreza na dohodak.

- Nastaviti sa smanjenjem i ukidanjem raznih parafiskalnih nameta.

- Pokrenuti izmjene Zakona o akcizama u BiH.

- Osnovati posebne trgovačke sudove.

- S ciljem smanjivanja broja nezaposlenih, potrebno je uraditi izmjene Zakona o radu.

- Uspostaviti garantne fondove.