Udruženje Remembering Srebrenica Scotland organizuje izložbu o ratu u Bosni i Hercegovini, a prikazati će se predmeti koji svjedoče o ratnim zločinima. Ova izložba ima za cilj obilježavanje ovog crnog događaja i najvećeg zločina na eurpskom tlu još od Drugog svjetskog rata, a izložena je u muzeju Kelvingrove u Škotskoj.
Izložba je prvobitno predviđena za obilježavanje 25. godišnjice, ali je morala biti odgođena zbog krize uzrokovane koronavirusom.
Rečeno im je da se ne boje i da ih niko neće povrijediti.
Ali deset dana kasnije preko 8.000 muškaraca i dječaka je ubijeno, žene i djevojčice silovane i preko 20.000 osoba protjerano iz svojih domova.
Masakr u Srebrenici počeo je 11. jula 1995. godine kada su bosanski srbi na čelu sa generalom, Ratkom Mladićem, okupirali ovaj grad.
General je rekao „nemojte se bojati, niko vas neće povrijediti“ prije početka desetodnevnog genocida.
Muškarce i dječake su odvajali od porodica i ubijali, a njihova tijela bacali u masovne grobnice. Čak i 26 godina nakon, preživjeli i dalje tragaju za svojim najmilijima.
Izložena je unikatna kolekcija ličnih predmeta bosanaca koji sada žive u Škotskoj, kao i škota koji su putovali u Bosnu kako bi pružili pomoć i pomogli u otkrivanju istine o genocidu.
Dejvid Hemilton (David Hamilton), sekretar udruženja Remembering Srebrenica Scotland, volontirao je kao vozač konvoja za pomoć tokom rata, a roditelji njegove supruge su također pružali pomoć našoj zemlji.
On vjeruje da će izložba pokazati kakav je život zaista bio tokom rata.
- Roditelji moje supruge, pokojni Alan i Kristina Vitkat (Christine Witcutt) otišli su u Bosnu 1992. godine i nažalost kada su izašli iz Sarajeva, Kristinu je pogodio snajper i preminula je. Zato smo izložili i Alanovu ličnu kartu koja pokazuje povezanost Škotske i Bosne tokom ovog strašnog vremena. Izložba zaista pokazuje kakav je bio život u Bosni – kazao je Dejvid za Heraldscotland.
Kako kaže, izložba otkriva teške priče „običnih“ ljudi koji su preživjeli ratne strahote.
Posuđeno i izloženo nekoliko predmeta iz Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine i slika poznatog umjetnika Pitera Havsona (Peter Howson) pod nazivom Bosanski Sumrak – Tiha Šuma (Bosnian Twilight – the Silent Forest).
Ostali izloženi predmeti uključuju iskaznicu djevojčice Elvire Mujkanović koja je bila u koncentracionom logoru sa svojom porodicom. Uz pomoć Crvenog krsta pobjegli su u Škotsku.
Tu je i potvrda o registraciji u izbjegličkom kampu, Jasmina Mujkanovića, zlostavljanog u jednom od koncentracionih logora. Jasmin i Elvira su se ponovo ujedinili u Hrvatskoj, a kasnije i vjenčali.
Jedno od najpotresnijih predmeta na izložbi je pismo Elvirine najbolje prijateljice u kojem detaljno opisuje kako zamišlja da će njihovi životi izgledati u budućnosti. Ubijena je samo tri dana kasnije, u dobi od 17 godina.
Posjetitelji će moći vidjeti i dnevnik jedanaestogodišnje Zlate Filipović u kojem opisuje svoje odrastanje, pišući o teroru i konfuziji kroz dječiju perspektivu.
Izložba je otvorena do 24. novembra.