ODGOVOR LIDERU SDA

Dino Mustafić o spornim izjavama: Kako je Bakir Izetbegović postao "filmski kritičar"

Lider SDA zamjerio domaćim umjetnicima što više pažnje ne posvećuju bh. herojima iz rata

Dino Mustafić odgovorio Bakiru Izetbegoviću: Kritika nije ni dobronamjerna ni tačna. Avaz

Piše: D. Hadžović

22.5.2021

Bakir Izetbegović, lider SDA, prije nekoliko dana u intervjuu za svoj stranački medij kritizirao je, između ostalog, i rad bh. umjetnika, s posebnim osvrtom na filmske radnike.


Šverceri i lopovi

Izetbegović našim scenaristima i rediteljima zamjera što u svom stvaralaštvu nisu dovoljno pažnje posvetili veličanju ratnih heroja i političkih rukovodilaca iz proteklog rata.

- Naša kinematografija je odlična, ali ona nije zabilježila postojanje bosanskog heroja. Njega nema u bosanskohercegovačkom filmu. Heroji su, izgleda, neinteresantni bosanskohercegovačkim scenaristima. Postoje bošnjačke i bosanske žrtve, izbjeglice, postoje ekstremisti, šverceri i lopovi, pripadnici LGBT pokreta, koji bježe od ratnog sukoba pod devizom “Go West”, ali branioca u bosanskom filmu nema! Nema ni bosanskih lidera u našim filmovima, serijama... Ima pijanica i jugonostalgičara kojima se smiju u susjednim zemljama.

O rahmetli Aliji seriju je snimila turska televizija, o Dudakoviću, Oriću, Hamdiji Abdiću Tigru, koji je nadmudrio Fikreta Abdića i nanio mu prvi poraz, nije niko, naveo je Izetbegović.


Film „Remake“ govori o stradanju Bošnjaka. Arhiv

Proslavljeni bh. reditelj Dino Mustafić, koji je snimio i „Remake“, jedan od prvih filmova koji govori o stradanju Bošnjaka u ratu, u razgovoru za „Avaz“ ističe da ova kritika nije ni dobronamjerna, ali ni tačna.

- Umjetnici moraju biti slobodni i nezavisni i oni moraju birati teme za svoje filmove prema svom senzibilitetu. Ali i ova njegova kritika ni suštinski ne stoji, zato što je Bosna i Hercegovina proizvela nekoliko vrlo značajnih filmova koji su primijećeni na domaćem, regionalnom i internacionalnom planu, a za koje možemo reći da su bili korisni filmovi za suočavanje s prošlošću ili za koje možemo reći da su otpočeli proces njegovanja kulture sjećanja - navodi Mustafić.

No, Mustafić je direktno objasnio i šta bitno određuje teme na osnovu kojih se snimaju bh. filmovi, a to je činjenica da se samo manjim dijelom finansiraju iz domaćih sredstava te da teme koje će biti podržane zavise od volje i ukusa međunarodnih finansijera.

- U idealnoj varijanti budžet domaćih autora pokriva se do 10 posto od domaćih sredstava, a najveći dio tih sredstava se dobiva koprodukcijskim ugovorima s regionalnim ili međunarodnim partnerima i zato nam iznimno dugo traju pripreme za film, jer se partneri moraju pronaći, moraju se zainteresirati za temu. U tom smislu, naša država zaostaje za drugim zemljama u regionu koje, u daleko većem procentu, finansiraju i teme i filmove za koje su oni zainteresirani - navodi Mustafić.


Đon-obraz

Dakle, dok država, koju su on i njegova stranka decenijama vodili, investira minimalno u razvoj kulture i filmske industrije u našoj zemlji, Izetbegović ima obraza upućivati kritike rediteljima zbog izbora tema o kojima su snimali filmove, iako su do sredstava za njih došli mukotrpno i najviše su zavisili od podrške izvana.

Da je Izetbegoviću zaista bilo stalo da se snimaju umjetnička djela o bosanskohercegovačkim ratnim herojima, valjda bi učinio nešto po tom pitanju.

Ovdje se, prema dobrom starom običaju, radi o najjeftinijoj populističkoj demagogiji i podilaženju strastima vlastite glasačke mašinerije podizanjem tenzija protiv navodnih neprijatelja u „vlastitim redovima“, u ovom slučaju „ljevičarskih“ umjetnika, koji, umjesto o Armiji BiH i bh. herojima, stvaraju, eto, filmove o LGBT pojedincima i jugonostalgičarima.


Režimska umjetnost

Mustafić naglašava i da je vrlo opasno kada neki politički moćnik ili neka politička instanca nameću teme, kada ih dirigiraju ili direktno sufinansiraju.

- Takvi filmovi unaprijed bivaju osuđeni na propast, jer su urađeni ili kao politički pamflet ili kao nešto što pripada određenom ideološko-propagandističkom spektru. Takve filmove vrijeme najbolje pregazi i smjesti ih tamo gdje im je mjesto.

Kao potvrdu za svoje tvrdnje navodi upravo posljednje primjere, filmove „Quo vadis, Aida?“ i „Dara iz Jasenovca“.

- Sada smo svjedočili i u neposrednoj blizini kako je jedan međunarodni filmski projekt, domaćim sredstvima, uz sjajnu rediteljicu, na tako jednu osjetljivu temu kao što je pitanje genocida u Srebrenici, imao veliki međunarodni odjek i recepciju te kako film „Dara iz Jasenovca“, koji govori također o jednoj velikoj temi - stradanje Srba za vrijeme Drugog svjetskog rata - nije imao takav odjek u svijetu, jer su iza njega u punom kapacitetu stajale država, njena propaganda mašinerija i politička oligarhija - objašnjava Mustafić.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.