Slavko Vranić, poljoprivredni tehničar iz Nove Topole u Bosanskoj Gradišci, s dugogodišnjim iskustvom, važio je za šampiona u proizvodnji krompira, kukuruza i raznog drugog povrća.

Velika korist

Zbog nestabilnog tržišta na koje je ranije znao plasirati i po 100 tona krompira, Slavko se sve više opredjeljuje za alternativnu proizvodnju u plastenicima, pa čak i za uzgoj južnog voća.

Tako je uzgojio limun koji je već dospio za berbu.

- Prije desetak godina posijao sam ga iz sjemenke, pa sam ga uspješno ukalemio. Zimi ga držim u zatvorenom, ali osunčanom mjestu, a kad prođu opasnosti od mrazeva, iznosimo ga vani, i to na južnu stranu. Znam do tančina šta biljci treba i tako postupam. Od velike koristi mi je i punica Vida. Udružili smo se, punica meni da savjete, a ja njoj limuna za osvježenje, čaj i kolače, i mirna Bosna - govori Vranić.

Dok je Slavko šampion u tom kraju u uzgoju limuna, njegova supruga Zorana veoma je uspješna u uzgoju povrća. Ove godine proizvela je rasad brokule, kelja, karfiola i ostalih kupusnjača.

Pravi domaćini

U plastenicima Vranići proizvode rano povrće i na taj način dolaze do prihoda.

- Kćerka Zorana i zet Slavko su zaista pravi domaćini. Što je najvažnije, nisu sebični, pa i ostala rodbina i ja od njihovog rada imamo dosta koristi - govori Vranićeva punica Vida Šukalo, inače mještanka obližnje Stare Topole.

Osim južnog voća, Vranić kalemi i uspješno uzgaja i autohtono domaće voće, pretežno jabuke, kruške i dunje.