Divlja deponija između Careve ćuprije i sela Kamenska  čini ruglo općine Olovo, a osim toga u blizini je rijeke Krivaja, gdje nesavjesni građani odlažu otpad već godinama. 

Razvoj turizma

Iako Olovo ima veliki potencijal za razvoj turizma, ove tone smeća, leševi uginulih životinja, nesnosan smrad otjerat će sve one koji su planirali uživati u prirodi u ovom dijelu BiH.

Načelnik općine Olovo Đemal Memagić za „Avaz“ je kazao da su ekipe počele s otklanjanjem smeća na ovom lokalitetu.

- Radi se o tome da mi u Bosni i Hercegovini imamo puno divljih deponija. Skoro smo imali pomoć Fonda za zaštitu okoliša oko 30.000 KM. Uradili smo šta smo mogli. Međutim, dobit ćemo brzu građevinsku dozvolu i upotrebnu dozvolu za deponiju koja se nalazi u Olovu. Koncept bi bio da se izvrši reciklaža. Već smo počeli s radom u selima i mjesnim zajednicama sa manjim kamionima, dovlačenjem u kesama i vrećama, da ne bi rijeka Krivaja bila u smeću – kazao je Memagić.

Istakao je da je kako treba još dosta posla da se uradi, ali i truda i novca. Dodao je da je komunalno preduzeće angažirano da otkloni otpad. 

- Nemam informaciju da su se građani žalili povodom ove deponije, a ukoliko i jesu, ljudi imaju pravo na svoje mišljenje – kazao je načelnik.

Donirana sredstva

Stručni saradnik za komunalne poslove i zaštitu okoliša Olovo Safet Kulo kazao je da su počeli raditi na saniranju deponije te da se smeće na ovom mjestu baca već 30-ak godina.

- Organiziranim odvozom komunalnog otpada, prije četiri godine kad smo započeli te aktivnosti, oni su sami po sebi nestali. Priroda je preuzela svoje, otpad je zarastao. Nismo uradili specijalne zahvate da to otklonimo, ali tu se otpad više ne odlaže. To je deponija koja se nalazi neposredno uz obalu rijeke Krivaje, u naselju Careva ćuprija, a preko mosta je naselje Kamensko. Nismo uradili nešto posebno – kazao je Kulo.

Kako nam je rekao, ljudi su otpad odlagali s namjerom da prilikom vodostaja, voda sve odnese. 

Prema njegovim riječima, od Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikaciju i zaštitu okoliša Zeničko-dobojskog kantona dobili su određena sredstva za pomoć u otklanjanju otpada. Dodao je kako Općina nema takvu lokaciju da se ovakva deponija, koja ima dosta otpada, može odložiti na predviđeno mjesto.

Žalili su se jer su morali plaćati

Kako je kazao Safet Kulo, građani se nisu žalili, jer su upravo oni ti koji su ovu deponiju i napravili te da nije bilo tih vrsta inicijative. 

- Općina je krenula u organizirani odvod komunalnog otpada na prostoru cijele općine. Nama je to bilo teško izvesti tehnički i materijalno. Općina ima oko 408 kvadratnih kilometara s jako malim brojem stanovnika. Oko 20 stanovnika je na kvadratni kilometar. Taj prosjek je jako teško pokriti s motornim vozilima i industrijom kada je u pitanju komunalno preduzeće. Mi smo to uspjeli i pokazali su se dobri rezultati. Ovaj dio stanovništva nije prihvatio to na pozitivan način iz razloga, jer se to mora plaćati. To je osnovni faktor. Međutim, u prvih sedam dana kada se počeo otpad odvoziti iz Krivaje na deponiju Gradine i kada su vidjeli koja količina otpada sedmično završi, onda im je to bilo najbolnije. Mi imamo jako dobar odnos sa stanovništvom – zaključio je Kulo.