Predsjednik Udruženja stanica za tehnički pregled Federacije BiH Ramiz Begović u razgovoru za Večernji list, je potvrdio činjenicu da Federalno ministarstvo prometa i komunikacija,  svojim pravilnicima  je uredilo način rada i mjerenja ispušnih plinova, kao i kriterije za izgradnju stanica tehničkog pregleda.

Kriterijima je zaštićena nelojalna konkurencija i kvaliteta rada na stanicama s obzirom na to, da stanice vrše povjerene im poslove od Ministarstva u regulaciji cestovnog prometa, zaštiti ljudskih života i materijalnih dobara.

Stanice tehničkog pregleda na području Federacije raspolažu prostorom, opremom i stručnim kadrovima za obavljanje poslova provjere tehničke ispravnosti vozila na visokoj razini. Cilj je kvalitetnim radom zaštititi stanovništvo, okolinu i materijalna dobra od onoga što mogu prouzročiti neispravna vozila.

Begović napominje, kako je prosječna starost vozila u Federaciji iznad 16 godina. Samim tim povećan je rizik od prometnih nesreća i zagađenja okoline, bolje rečeno, ugrožavanja zdravlja stanovništva i životne sredine. Stoga je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija donijelo Pravilnik o ispušnim plinovima kojim je regulirano mjerenje postotka štetnih plinova prilikom sagorijevanja, odnosno rada motora, a koji se mjeri najsuvremenijom opremom kojom raspolažu sve stanice tehničkog pregleda u Federaciji.

Mrtvo slovo na papiru

Višestruka je opravdanost uvođenja kontrole ispušnih plinova, koji su rađeni po smjernicama Europske zajednice. Zaštita okoline, stanovništva, poboljšanja ekoloških uvjeta, materijalnih dobara i smanjenja zagađenosti uopće primarni je zadatak i potpuna opravdanost mjerenja ispušnih plinova i njihova svođenja na dopuštenu mjeru.

Zemlje Evropske zajednice i zemlje u našem okruženju prilikom tehničkog pregleda također vrše mjerenje ispušnih plinova, a tamo gdje to nije učinjeno, stanovništvo traži da se to regulira. Smjernice Evropske zajednice predviđaju, odnosno traže, da se do 2050. godine zabrani upotreba goriva koja su štetna za okolinu i zagađuju nam jedini planet. Tu se ogleda potpuna opravdanost uvođenja ekotesta.

Predsjednik Udružena rekao je, da Bosna i Hercegovina  kao relativno mala evropska država s još uvijek čistim prirodnim okruženjem, ima posebnu poziciju - čuvati još nedirnuto, a ne obnavljati uništeno. Očuvanje i briga za okoliš zadatak je svih nas, za sadašnje i buduće generacije, te svaka privredna aktivnost mora biti zasnovana na ekološki prihvatljivim tehnologijama. Naša država svojim zakonima i pravilnicima djeluje u tom smjeru, a mi pravilnom primjenom propisa moramo pridonijeti ostvarenju zacrtanih propisa, jer svaki zakon ostaje mrtvo slovo na papiru bez prave akcije.

Očuvanje zdravlja i životne sredine

Svakodnevno u BiH u prometu na cestama sudjeluje približno 500.000 motornih vozila. Računicom da  svako vozilo potroši prosječno dvije litre goriva na dan. Da bi dvije litre goriva izgorjele, motor približno treba usisati 20.000 litara zraka. Dakle, svaki dan u atmosferu iznad BiH dospije približno 10.000,000.000 litara ispušnog plina.

Federalni ministar Denis Lasić, od donošenja pravilnika skreće pozornost kako provedbom donesenog Pravilnika i eko testa u narednim godinama na području Federacije BiH, kao i na području cijele Bosne i Hercegovine, možemo očekivati znatno smanjenje emisije čvrstih čestica i plinova, a s tim i očuvanje zdravlja i životne sredine. Što je i potvrđeno sa novim statističkim podacima.

Od 1. januara 2017. godine ekotest se provodi prema Pravilniku o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila (ekotest) u stanicama za tehnički pregled vozila, koji je sukladan evropskoj smjernici 2014/45/EC. Prema ovom pravilniku, ekotest se provodi na tehnički zahtjevniji i točniji način nego kako se radilo do 1. siječnja 2017. godine.

Prema statističkoj analizi podataka o obavljenim tehničkim pregledima u 2016. godini, neispravnih vozila na ekotestu bilo je 0,024%, dok je u 2017. neispravnih vozila bilo 14,91%, a u 2019. godini 13,45%. Iz gore navedenih podataka vidi se kako je broj neispravnih vozila na ekotestu za 2017. bio 621 put veći kada se ekotest provodi na tehnički zahtjevniji i tačniji način, a to nam daje podatak o učinkovitosti ispravne procedure provođenja ekotesta i pravog stanja voznog parka u Federaciji BiH s obzirom na zagađenje okoliša.

Podaci za 2020.

Razdoblje do 2020. godine iskorišteno je kao prijelazno i rezultati nisu utjecali na prolaznost vozila na tehničkom pregledu, dok od 1. januara 2020. godine vozilo koje se mora podvrgnuti ekotestu mora zadovoljiti i zahtjeve o kvaliteti ispušnih plinova, sukladno propisima donesenim u BiH.  U prijelaznom razdoblju ispitivanja ispušnih plinova napravljen je značajan pomak u kvaliteti ispušnih plinova voznog parka.

Statistički pokazatelji govore kako je broj neispravnih vozila glede kvalitete ispušnih plinova smanjen, a istodobno su otklonjene mnoge dječje bolesti koje su se pojavljivale u stanicama za tehnički pregled vozila vezane uz ovo ispitivanje. Podaci za 2020., kada je svako vozilo koje se mora podvrgnuti ekotestu moralo zadovoljiti i zahtjeve o kvaliteti ispušnih plinova, sukladno propisima donesenim u BiH, govore kako je ukupan broj neispravnih vozila na ekotestu smanjen na 1,63 posto.

Ovakav padajući postotak neispravnosti samo je dokaz da je prijelazno razdoblje ispitivanja ispušnih plinova dobro iskorišteno te da i u budućnosti treba nastaviti s daljnjim razvojem i usavršavanjem svih navedenih aktivnosti.

Begić se zahvalio Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija i ministru Lasiću na izuzetnoj podršci, te što smo područje Federacije BiH napravili primjerom uređenosti, kako broja i rasporeda stanica za tehnički pregled tako i svih normi koje se kontroliraju i usklađuju u istima.