Bosni i Hercegovini nedostaje kultura poštivanja ljudskih prava, medijskih sloboda i kritičkog mišljenja, te je potrebno redizajnirati novinarske vrijednosti, da bi se vratio glavni epitet novinarskoj profesiji, a to je sloboda kritičkog promišljanja i promocija novinarstva kao slobodne profesije u kojoj nema mjesta ni cenzuri ni autocenzuri.
Ovo je istaknuto tokom online konferencije „Sloboda medija: da li smo postali društvo cenzure i autocenzure“, koja je održana danas putem Zoom platforme, u organizaciji Centra za edukaciju Pro Educa, uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske.
Istraživanje, koje je proveo Centar za edukaciju „Pro Educa“ i Udruženje BH novinari tokom 2019. godine, je pokazalo da se oko 43,4 posto medijskih radnika susreće sa cenzurom tokom obavljanja svojih profesionalnih zadataka, dok se sa autocenzurom suočilo 48,8% ispitanika. Ovi podaci pokazuju da je neophodna efikasnija uključenost institucija, medijskih udruženja i organizacija, akademske zajednice, kao i međunarodnih i domaćih organizacija civilnog društva u borbi za medijske slobode i slobodu izražavanja, kao i pravo javnosti na tačno i sveobuhvatno informisanje.
Reinout Vos, Ambasador Kraljevine Nizozemske u BiH je tokom otvaranja konferencije naglasio da je srećan i ponosan što Pro Educa uz podršku Kraljevine Nizozemske, kroz Matra program, doprinosi transformaciji bh. društva.
- Ovaj projekat to konkretno radi kroz promociju slobode izražavanja, zaštite novinara i nezavisnosti medija. Ova pitanja su od krucijalnog značaja za sva demokratska društva, posebno u periodima krize kao što je ova sa pandemijom COVID-19 i zbog toga sam posebno zahvalan što ćemo o ovim pitanjima raspravljati i sa studentima i profesorima novinarstva. Nezavisnost medija i sigurnost novinara u BiH je pitanje koje treba riješiti i poboljšati i upravo zbog toga je prisustvo studenata i interes za ove teme neophodan i veoma važan“ - istakao je Vos, dodajući da je borba za ljudska prava, uključujući slobodu izražavanja, proces i jedan od najvažnjih preduslova za pristup Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Prof. dr Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu smatra da zahtjevi za bezgraničnom slobodom medija moraju biti jači, jer joj se nekada čini da je BiH društvo u kome fašizam nije pobjeđen i da bi trebalo razmišljati na koji način prevazići one koje obeshrabruju javnu riječ i medijske slobode, čak i gore od nekih represivnih mjera vlasti.
- Potraga za slobodom kao društvenom vrijednošću nije prestala u BiH, kao ni u zemljama regiona, te smo svakodnevno svjedoci da postoje politički i ekonomski moćnici koji bi da drže uzde medijima. Osim toga, pojava Interneta i masovno korištenje društvenih mreža je umnožilo prepreke za medijskom i društvenom slobodom, jer pored cenzure i autocenzure, svjedoci smo i fizičkog nasilja, zastrašivanja novinara i građana koji drugačije misle, te stavljanje novinara i neistomišljenika na crne liste - ističe Mujagić, naglašavajući da svi navedeni problemi, uključujući veliki broj tužbi za klevetu, podjeljenost društva, nedostatak sindikata oduzimaju novinarstvu njegovu esenciju, te da bi novinarstvo jedino trebalo da bude zavisno od profesionalnih i etičkih načela.
Srđan Puhalo, programski direktor festivala #SloboduNarodu, koji će se održati od 17. do 19. juna u Sarajevu, kaže da ovaj festival afirmiše ono što je deficitrano u BIH, a to je sloboda govora i mišljenja, zaštita novinara i kritičkog mišljenja, te da je današnja konferencija jedna od uvodnih aktivnosti sa kojom „Pro Educa“ želi da propita jednu od veoma zanimljivih, ali i marginalizovanih tema cenzure/autocenzure u medijima i u društvu.
- Prva stvar koja mi je pala na pamet je da mi u stvari ne znamo šta stoji iza te (auto)cenzure i mislim da bi trebalo u nekom narednom periodu malo se pozabaviti tim dubljim motivima (auto)cenzure. Da li je to strah od nečega, da li su novinari kukavice ili je to možda strah od ekonomskih posljedica, gubitka posla, smanjenja plate, marginalizacije? Da li je u korjenu autocenzure i u kojoj mjeri patriotizam, te da li novinari mnoge stvari prećute zato što misle da nije dobro da nešto ispričaju u određenom trenutku? - mišljenja je Puhalo, dodajući da je njemu kao psihologu veoma interesantno na koji način autocenzura i cenzura utiču na mentalno zdravlje medijskih radnika.
Učesnici konferencije su zaključili da je neophodno mijenjati okolnosti u kojima novinari rade, te unaprijeđivati kulturu poštivanja ljudskih prava, medijskih sloboda i kritičkog mišljenja, kao i zagovarati transparentnost medijskog vlasništva, finansiranje medija i izmjenu Krivičnih zakona u BiH, koji će omogućiti da nijedan napad na medijske radnike ne prođe bez osuđujućih rješenja za napadače.
Današnja konferencija je održana u okviru projekta "Free mind" koji je pokrenuo Centar za edukaciju Pro Educa iz Banjaluke uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH. Projekat promoviše ideju slobode govora, slobode mišljenja i izražavanja, nezavisno novinarstvo, zaštitu novinara i kritičko posmatranje društvenih pojava. U okviru projekta od 17. do 19. juna 2021. godine bit će održan i Festival #SlobodaNarodu koji će prvi put u Bosni i Hercegovini okupiti poznate učesnike iz ovih oblasti iz čitavog regiona, koji će učestvovati u nizu predavanja i panel diskusija.
