U određenoj mjeri, zadovoljan sam onim što smo napravili u prvih 100 dana. Prioritet Vlade KS svakako je bio sačuvati živote i zdravlje naših sugrađana, ali od prvog dana fokusirani smo i na sanaciju posljedica pandemije po privredu Kantona Sarajevo, kako na radna mjesta tako i na opću egzistenciju.

Da je to tako, kazuje i činjenica da je budžet za privredu veći nego ikad, dakle s više od 60 miliona bespovratnih i 90 miliona KM kreditnih beskamatnih sredstava, uprkos padu javnih prihoda. Radimo puno, trudimo se shodno našim mogućnostima, a najbolju ocjenu dat će građani i privrednici, kao primarne ciljne grupe, kazao je u intervjuu za „Avaz“ Adnan Delić, ministar privrede Kantona Sarajevo.

Nakon prvih 100 dana rada, za naš list govorio je o prioritetima u radu, zatečenom stanju, planovima za naredni period, ali i najvećim gubicima.

Podrška građana

Kako je istakao, puno mu znače pozitivni komentari građana.

- Znače mi puno, posebno u situaciji u kojoj je poljuljano povjerenje građana u institucije države, kad su razočarani u sistem i politiku. Svaka pozitivna ocjena rada jednog zvaničnika u takvim okolnostima je pravo priznanje. Zahvalan sam na tome.

Koji je iznos pada prometa od početka pandemije?

Oko milijardu i po KM prema trenutnim projekcijama. Za ovakvu krhku ekonomiju to je veliki udar.

S kakvim problemima ste se suočili na početku mandata? Koji su Vam bili najteži izazovi? Postoji li neka odluka zbog koje ste se pokajali?

- Činjenica da sam preuzeo mandat ministra u vrijeme globalne zdravstvene i ekonomske krize je dovoljno izazovna, taman da je sve drugo bilo u savršenom redu. A nije. S obzirom na to da temeljito pristupam poslu, analitički smo ušli u brojne procese i započeli s rješavanjem problema koje smo zatekli. Ministarstvo privrede ima veliki raspon nadležnosti, kroz čak 18 resora, a mi smo pokrenuli reforme u svim oblastima.

Što se tiče odluka zbog kojih bi se kajao, mislim da je rano o tome govoriti, sačekat ćemo rezultate dosadašnjih odluka pa ćemo vidjeti. Mada, sve odluke se donose po principu konsultovanja i detaljnih analiza, tako da ne bi trebalo biti prostora za kajanje.

 Šta ste zatekli i kako biste ocijenili rad Vaših prethodnika?

- Sve dobre prakse i projekte svojih prethodnika odlučio sam nastaviti ili unaprijediti, ovisno u kojem stadiju implementacije sam ih zatekao. Takav slučaj je, recimo, izmjena zakona o šumama, kojom smo umanjili parafiskalni namet za općekorisne funkcije šuma, a kako bismo djelimično rasteretili privredu. Također, Investicijski profil Kantona, koji smatram jako bitnim, već je bio tu, mi smo ga ažurirali i ovih dana izlazi iz štampe.

Održavanje 53. EFNS-a također je projekt koji su prethodni ministri započeli. Ja sam se posebno angažirao da se taj projekt dovede do kraja i da se Šumarska olimpijada sljedeće godine održi u Sarajevu. IT park ŠIP je, također, sjajan projekt koji sam zatekao i koji želim nastaviti. Šta je dobro, nastavit ću raditi na tome, šta nije, neka vrednuju i ocjenjuju oni kojima je to posao.

Također, sve uočene nezakonitosti već smo proslijedili nadležnim institucijama i radit ćemo to i ubuduće, ukoliko se ukaže potreba.

Daljnji prioriteti

Šta će biti prioriteti u Vašem daljnjem radu?

Trenutni prioritet mi je da završimo sve potrebne procedure kako bismo što prije krenuli u implementaciju Programa kratkoročnih i srednjoročnih mjera od značaja za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica na privredu izazvanih koronavirusom, da ta pomoć što prije stigne do krajnjih korisnika.

Istovremeno, krećemo i u implementaciju podsticajnih sredstava za razvoj male privrede, dok je odluka o primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji već usvojena i imamo na raspolaganju sredstva za podsticaj poljoprivrednoj proizvodnji.

Osim toga, iznos od 250.000 KM za stare zanatlije je, također, u procesu implementacije. Imamo još nekoliko zakonskih rješenja koja ćemo uskoro uputiti u proceduru, među kojima je i novi zakon o koncesijama. Operativno zahtjevan zadatak je i popunjavanje registra podsticaja. U pitanju su hiljade predmeta, ali je od izuzetnog značaja da se taj posao kvalitetno uradi, jer transparentnost i prevencija korupcije su mi iznimno važni i potpuno sam predan ideji javnog i transparentnog utroška novca naših poreznih obveznika. Moramo vratiti povjerenje građana u javne institucije.

Osim toga, posebnu pažnju u našem radu posvetit ćemo i unapređenju poslovnog ambijenta za privlačenje kako domaćih tako i stranih investicija te razvoju ključnih industrija bitnih za privredni razvoj Kantona Sarajevo.

Ublažavanje negativnih posljedica

 Za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica za privredu u KS izdvojeno je 149 miliona KM. Možete li pojasniti ko je sve obuhvaćen ovim sredstvima?

Planiramo proaktivno promovirati sve programe podrške privredi kako bi što veći broj poslovnih subjekata bio pravovremeno informiran o javnim pozivima i adekvatno pripremio svoje prijave. Programi obuhvataju veliku grupu korisnika: subjekte male privrede, startup poduzetnike, obrtnike-zanatlije, poljoprivrednike... Linearnim mjerama, kroz smanjenje dva parafiskalna nameta, obuhvatili smo i velike privrednike. Ukupno procijenjeno rasterećenje po tom osnovu je oko 3,5 miliona KM.

Kad govorimo o ukupnom iznosu sredstava podrške, 90 miliona KM odnosi se na beskamatna kreditna sredstva za subjekte male privrede, prvenstveno za investicije u nove ili postojeće proizvodne pogone, ali dijelom i za podršku tekućem poslovanju. Oko 26 miliona KM planirano je za mjere socijalne politike, razvoj poduzetništva i poduzetničkog ambijenta u KS. Predviđen je 21 milion KM za direktnu pomoć privredi kroz Program saniranja negativnih ekonomskih posljedica pandemije, dakle očuvanje potojećih radnih mjesta i stepena zaposlenosti.

Ove godine idemo i s najvećim iznosom podrške poljoprivredi, dakle u ovom ukupnom iznosu, 6.100.000 KM planirano je za podršku poljoprivrednim proizvođačima na području Kantona Sarajevo. Na sve to, izdvajamo i 6 miliona KM za razvoj poslovno-industrijskih zona, koje ćemo realizirati u saradnji s općinama u KS.

 Možete li nam reći kako je pandemija koronavirusa utjecala na pad ekonomije u privredi Kantona Sarajevo?

- Imali smo djelimične lockdowne u nekoliko navrata i svaki od njih je ostavio posljedice na određeni broj poslovnih subjekata, posebno obrtnika, ugostitelja, hotelijera, ali i mnogih drugih. Osim lockdowna tu je i općeniti strah ljudi koji su se daleko manje kretali, a samim tim i učestvovali u prometu roba i usluga. Također, mnogi ljudi ostali su bez posla, plaće su smanjivane u nekoliko navrata, tako da je i kupovna moć ljudi oslabila, što se direktno reflektira i na sveukupnu ekonomsku situaciju, ne samo u Kantonu, nego u cijeloj državi, a i šire.

 Koje grane privrede su najviše pogođene?

- Pogođeni su gotovo svi, neki direktno, a neki indirektno. Uslužne djelatnosti su svakako najviše pogođene jer nisu imali kome nuditi usluge. Granice su zatvarane, turisti su izostali, kako izvan granica, tako i naši lokalni. Tako da su, shodno tome, turizam, obrti, ugostitelji, hotelijeri, oni koji su direktno najviše pogođeni. Ali, indirektno i poljoprivredni proizvođači jer nisu imali kome plasirati svoje proizvode, tržište im je suženo, otkupljivači nisu radili. Sve se to ciklično veže. Istina, postoje grane privrede koje su ostale stabilne, neke od njih su se i dodatno razvile, i to je smjer u kojem u budućnosti moramo razmišljati, o načinu podrške da se te grane još brže razvijaju, s ciljem masovnijeg zapošljavanja.

Nepravovremene isplate

Koji faktori su dodatno otežali situaciju u privredi?

Otežavajuća okolnost svakako su i nepravovremene isplate pomoći za prošlu godinu na svim nivoima vlasti. Mnogi s kojima sam razgovarao smatraju da je podrška za mnoge, posebno u ugostiteljskoj djelatnosti, stigla prekasno. To je ujedno i razlog zašto mi žurimo da podrška za ovu godinu što prije bude operativna, tako da ćemo već do kraja aprila objaviti i javni poziv za implementaciju sredstava iz Programa kratkoročnih i srednjoročnih mjera od značaja za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica na privredu u Kantonu Sarajevo izazvanih koronavirusom.

Otežavajuća situacija za privredu Kantona Sarajevo svakako je i činjenica da se ona velikim dijelom bazira na uslužnim djelatnostima, a one su u ovoj situaciji bile najizloženije. Osim toga, kako sam već ranije spomenuo, ukupan pad prometa osjetila je većina privrednika.

Budžet je ogledalo politike

Koji su planovi koji bi se trebali realizirati u nastavku razvoja privrede?

- Sve što radimo usko je vezano za podsticanje razvoja privrede u Kantonu. Budžet je ogledalo politike, a naš budžet pokazuje da imamo ozbiljnu namjeru pomoći privredi. Aktivno radimo na dugoročnim mjerama za poboljšanje poslovnog ambijenta u KS. Pripremljen je elaborat za pokretanje Centra za razvoj preduzetništva, koji će se strateški i sistemski baviti razvojem preduzetništva. Prepoznali smo IT industriju i turizam kao grane privrede koje imaju izvrstan potencijal i ulagat ćemo napore u razvijanju te dvije grane. Također, radimo na razvoju poslovno – industrijskih zona jer su one primarne za privlačenje ozbiljnih investitora, proizvođača, i lokalnih i inostranih. Naravno, to podrazumijeva i konstantni rad na unaprijeđenju zakonskog okvira i pojednostavljivanju procedura i birokratskih procesa koji često guše pokretanje biznisa, ali i razvoj onih postojećih. Stoga mi u kontinuitetu radimo i na tom polju. Priželjkujemo da se epidemiološka situacija što prije smiri, kako bismo nesmetano radili na realizaciji zacrtanih planova.