Američki State Department objavio je 45. godišnji izvještaj o ljudskim pravima za prošlu godinu. On pokriva međunarodno priznata pojedinačna, građanska, politička i radnička prava, kako je utvrđeno u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim međunarodnim sporazumima. Američko državno ministarstvo podnosi izvještaje o svim zemljama koje primaju pomoć i svim državama članicama Ujedinjenih nacija Kongresu SAD-a u skladu sa Zakonom o vanjskoj pomoći iz 1961. i Zakonom o trgovini iz 1974.

- Uzrok ljudskih prava, slobode i dostojanstva blizak je američkom srcu. Kao što je predsjednik Bajden (Biden) naglasio: "Moramo započeti s diplomacijom ukorijenjenom u najcjenjenijim američkim demokratskim vrijednostima: odbranom slobode, zagovaranjem prilika, poštovanjem univerzalnih prava, poštivanjem vladavine zakona i dostojanstvenim postupanjem sa svakom osobom." Transparentnost i odgovornost su sastavni dio ovog procesa. Dokumentirajući status ljudskih prava širom svijeta svake godine, američki State Department pruža objektivne i sveobuhvatne informacije Kongresu, civilnom društvu, akademicima, aktivistima i svim ljudima- a svi oni moraju imati ulogu u promociji ljudskih prava i odgovornost za zloupotrebe i kršenja istih - napisao je u predgovoru izvještaja državni sekretar SAD Entoni Blinken (Antony Blinken).

Zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje

Drugi dio izvještaja se odnosi na poštovanje građanskih sloboda u BiH uključujući slobodu izražavanja medija.

Kako navode, zakon predviđa slobodu izražavanja, uključujući medije, ali poštovanje ovog prava od strane vlasti ostalo je loše i tokom godine. Zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući brojne prijetnje smrću novinarima i medijima nastavili su se tokom godine bez sistematskog odgovora institucija. Brojne restriktivne mjere uvedene za suzbijanje pandemije COVID-19 u nekim su slučajevima zloupotrebljene kako bi se ograničio pristup informacijama.

U nekoliko navrata javni službenici ometali su rad novinara. Ovaj period obilježili su pokušaji ograničavanja pristupa informacijama vezanim za pandemiju koronavirusa. 

Novinari sa sjedištem u Sarajevu podnijeli su žalbu Liniji za pomoć novinarima u martu, jer su lokalne vlasti ograničile mogućnost postavljanja pitanja na konferencijama za štampu i dodatnih ažuriranja o pitanjima vezanim za COVID-19. U aprilu je grupa novinara izvijestila Liniju za pomoć novinarima da press služba Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu nije komuicirala s medijima te čak i da generalna direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović dijeli informacije samo s odabranim medijskim kućama. 

Krizni štab Federacije BiH kao i krizni štab u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Kantonu Sarajevo, usvojili su odluke kojima su nekim novinarima zabranjivali prisustvo konferencijama za štampu, tvrdeći da je to mjera zaštite zdravlja u borbi protiv pandemije.

Novinari koji su radili na pričama o nepravilnosti u nabavci tokom pandemije bili su izloženi neprimjerenom pritisku. U junu je nekoliko uređenih videozapisa objavljeno na društvenim mrežama u pokušaju diskreditacije novinara koji su pisali o kontroverznoj kupovini respiratora u Federaciji BiH koja uključuje i Federalnog premijera Fadila Novalića, stoji u izvještaju.

Zabrana širenja panike i "lažnih vijesti"

Dodatni izazov slobodi izražavanja došao je nedugo nakon uvođenja vanrednog stanja zbog pandemije. Republika Srpska je 16. marta donijela odredbu o zabrani širenja panike i nereda, predviđajući novčane kazne od 1.000 do 3.000 konvertibilnih maraka za pojedince i 3.000 do 9.000 konvertibilnih maraka za kompanije koje šire paniku i lažne vijesti putem medija i društvenih mreža. 

Federalni ministar unutarašnjih poslova Aljoša Čampara predložio je hitno usvajanje slične odredbe 22. marta, ali ta inicijativa nije podržana. Ipak, Udruženje BH novinari upozorili su da su Federalno Ministarstvo unutrašnjih poslova i jedinice za cyber kriminal započeli nadzor informacija na društvenim mrežama i da je pokrenuto pet krivičnih postupaka zbog navodnog širenja lažnih informacija i panike. 

Brojne lokalne organizacije izrazile su zabrinutost da su ove akcije dodatni korak u suzbijanju slobode izražavanja. Predstavnik OSCE-a za slobodu medija Harlem Desir i šefica OSCE-ove misije u BiH Ketlin Kavalec (Kathleen Kavalec) izrazili su 14. aprila zabrinutost zbog uvođenja mjera protiv širenja panike i "lažnih vijesti" u vezi s COVID-19. BH novinari ponovili su da entiteti nisu imali pravo suspendovati slobodu izražavanja. Nakon ovih reakcija, Vlada RS povukla je odredbu 16. aprila. 

Podaci s Linije za pomoć novinarima ukazuju na to da sudovi i dalje nisu uspjeli razlikovati medijske žanrove (posebno vijesti i komentare). Zaključili su da je broj slučajeva klevete protiv novinara i urednika i dalje visok, posebno kada su novinari istraživali kriminal i korupciju. Nastavljen je politički i finansijski pritisak a broj fizičkih napada na novinare povećavao se tokom godine.

U značajnoj količini medijske pokrivenosti dominirala je nacionalistička retorika i etnička i politička pristranost, često podstičući netrpeljivost a ponekad i mržnju. Izostanak transparentnosti u vlasništvu medija i dalje je veliki problem, zaključili su iz State Departmenta.

Zloupotreba položaja glavnog tužioca

Izjava za javnost Tužilaštva iz 2019. godine kojom se prijeti da će tužiti novinare koji su kritizirali rad institucije nije praćena pravnim postupkom. Novinari su izvijestili da je saopćenje za javnost pokrenulo dodatni politički pritisak i povećalo optužbe za klevetu. 

Tokom godine nastavljen je napeti odnos između Tužilaštva i istraživačkih novinara. Udruženje novinara BiH (BH novinari) 28. avgusta žestoko je protestiralo protiv izjave Tužiteljstva u kojoj je najavljeno da će glavni tužilac podizati optužnice za klevetu protiv dnevnog lista Oslobođenje i medija koji su prenijeli njihovu priču navodeći da je glavni tužilac zloupotrijebio naknade za stanovanje. 

BH novinari su naglasili da su Tužilaštvo i glavni tužilac nastavili vršiti pritisak na medije i novinare, napominjući da javni službenici, vlada i drugi zvaničnici ne mogu tužiti novinare zbog klevete u službenom svojstvu (samo privatno) i da je glavni tužilac koristio službene kanale komunikacije Tužilaštva BiH da novinarima prijeti optužbama za klevetu.

BH novinari su ovo okarakterizirali kao neprihvatljiv pritisak na medije i zloupotrebu položaja glavnog tužioca.