Nezvanični diplomatski dokument o Bosni i Hercegovini, čiji je pokretač Hrvatska, naišao je na dobar prijem kod ministara vanjskih poslova država članica EU-a, izjavio je u ponedjeljak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman predstavio je u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova EU nezvanični diplomatski dokument, "non-paper" o Bosni i Hercegovini, koji je pokrenula Hrvatska, a pridružilo joj se još pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar.
- Svi ministri su dobili dokument, koji je dobro prihvaćen i svi su ga pohvalili - rekao je Grlić Radman nakon završetka sastanka, prenosi Hina.
Dodao je da je inicijativa pokrenuta prije tri, četiri mjeseca i dokument je usaglašavan sa zemljama koje su bile sklone podržati ga. Ministar Grlić Radman kaže da je o tom dokumentu razgovarao s nizom ministara, među inim, i s francuskim i njemačkim šefovima diplomacije, koji ga također podržavaju.
Taj dokument bit će podloga za raspravu o Bosni i Hercegovini o kojoj će se raspravljati na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u okviru rasprave o zapadnom Balkanu.
- Hrvatska je pokretač ove inicijative kojom želimo predstaviti Bosnu i Hercegovinu kao važno pitanje za Europsku uniju, koja bi trebala biti vidljivija na geopolitičkom prostoru jugoistoka Europe - rekao je Grlić Radman.
Ministar je istaknuo da je Hrvatska zemlja koja je najzainteresiraniji i najiskreniji zagovaratelj euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine. U non-paperu se ističe da BiH mora ostati u centru pažnje EU, da je članstvo te zemlje u EU i prioritet i težnja, a da bi se to ostvarilo potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog društva.
Jedan od prvih ciljeva na tom putu je stjecanje kandidatskog statusa, za što je potrebno ispuniti 14 prioriteta koje je definirala Evropska komisija. U dokumentu se kaže da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana bez obzira u kojem dijelu države žive.
Kako bi ispunila političke kriterije, BiH mora provesti presude Evropskog suda za ljudska prava.
- Fragmentirani politički krajolik, kao i ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini često uzrokuje funkcionalnu blokadu institucija i nazadovanje u ključnim reformama. Samo uz čvrsto sidrenje za evropske vrijednosti i i standarde građanskih i političkih prava sva tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana, država može ojačati svoju stabilnost i napredovati. Da bi se to ostvarilo, ključne reforme, uključujući reformu izbornog zakona trebaju biti usvojene bez daljnjih odgađanja prije općih izbora 2022. godine - kaže se u dokumentu.
U dokumentu se dodaje da novi izborni zakon u BiH treba biti u skladu s evropskim standardima i s preporukama OSCE-a i Venecijanske komisije, kako bi se izbjegle “bilo kakve manipulacije u izbornom procesu”.
- Želimo da Bosna i Hercegovina napravi odlučujući i održivi korak prema političkoj stabilnosti, funkcionalnom tržišnoj privredi i blagostanju svih njezinih građana. Stabilnost, sigurnost, prosperitet i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države od najveće je važnosti ne samo za njezine neposredne susjede, nego i za regiju, EU i cijelu Evropu - kaže se u dokumentu.
Također se ističe da BiH treba provesti ekonomske reforme te raditi na efikasnoj politici o migracijama. U tom smislu, kaže se u dokumentu, za uspješno zaustavljanje ilegalnih migracija potrebno je osigurati efikasnu zaštitu granica, poboljšati postupke povratka i readmisije, razviti sistem registracije i nadzora te istovremeno osigurati humanitarnu pomoć ranjivim osobama i tražiteljima azila.
