Nevidljivi neprijatelj iz dana u dan uzima sve više života u Bosni i Hercegovini, a naš zdravstveni sistem je pred kolapsom. Samo u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) testirano je 168 uzoraka na prisustvo koronavirusa, a pozitivno je 155 osoba iz Sarajeva.

U KCUS-u je hospitalizirano 528 bolesnika sa COVID-19. Svi pacijenti su sa teškom kliničkom slikom i imaju potrebu za kiseoničkom podrškom. U intenzivnoj njezi KCUS-a, lokalitet Koševo, je 58 pacijenata u izuzetno teškom stanju.

Nema kisika

Preminulo je 15 osoba pozitivnih na koronavirus. Na Podhrastovima je 105 bolesnika sa COVID-19. Na koronavirus pozitivno je 137 uposlenika KCUS-a, a 58 je u izolaciji. Ukupno je 418 uposlenika na bolovanju.

Iz KCUS-a također su saopćili da kisika imaju dovoljno za još 48 sati!

Zdravstveni stručnjak, prof. dr. Jasenko Karamehić, za „Avaz“ kaže da ga novonastala situacija ne iznenađuje.

- Ja sam ovo najavio mjesecima ranije. Zemlja koja ima otvorene granice, koja ne kontroliše na granicama ko ulazi u nju, ne kontroliše se s PCR ili brzim testovima, veliki broj ljudi uđe i izađe bez, maltene, ikakve kontrole. Mi smo jedina zemlja u svijetu koja ne kontroliše svoje granice. Sad je bila zimska sezona, skijališta su bila puna, bilo je puno turista iz drugih zemalja – kaže Karamehić.

Prema njegovim riječima, mjere koje su donijeli krizni štabovi su dobre, ali ima primjedbu na sastav istih.

- Ne mislim da sjede stručnjaci, konkretno, nema imunologa, a oni su najviše, uz neke druge specijalnosti, upućeni u pandemiju. Problem je što se ne prate mjere kriznih štabova – kaže Karamehić.

Naš sagovornik se osvrnuo i na tešku situaciju u Sarajevu.

- Pozdravio bih što je gospodin Forto (Edin Forto op. a.) i sarajevska Vlada uvela djelimični „lockdown“, ali mislim da bi on mogao biti i strožiji. On će polučiti određene rezultate. Sarajevo ima jedan drugi specifukum jer je, za razliku od drugih gradova, jedna velika urbana sredina sa pola miliona stanovnika, u jednoj dolini. Ima puno dodira i kontakta, što je najgore za pandemiju. Naravno, problem je što se Bosna i Hercegovina ne drži kao jedna epidemiološka cjelina, jer imate entitete. Mi bi imali daleko veće rezultate, kao što ima Srbija, Hrvatska ili Austrija. Jer, ako imate situaciju da se zatvori jedan kanton, a da stanovnici idu u kafiće u Istočno Sarajevo, Konjic ili Mostar i vrati se i donesu još više zaraze, onda to nije to – rekao je Karamehić.

Karamehić kaže da izlaz vidi samo u jednoj stvari – vakcinama.

Krivično odgovarati

- Da ne budemo Bergamo, da nam ljudi ne počnu umirati po ulicama, jer su bolnice prepune, treba nabavka velikog broja vakcina. Najmanje za dvije trećine stanovnika. Dakle, milion i po građana treba da se vakciniše u što kraćem periodu. A ovo što vlast kaže da nisu nabavili ili što nam u malim količinama dođe 20.000 ili 100.000, to nije ništa. S tim se ne može ništa postići. Čak je ultra produktivno, jer nema homogene vakcinacije, da se postigne puni imunitet dvije trećine i više stanovništva. Država treba da počne raditi svoj posao, za što su izabrani pa da steknemo kolektivni imunitet. Jer to nije brz proces. Recimo, da se danas vakcinišemo, imunitet će se stvoriti tek za tri ili četiri mjeseca. To je trebalo uraditi, kao Srbija ili Hrvatska, prije Nove godine. Sada bi imali manji broj zaraženih, manji broj opterećenja u bolnicama i zdravstvenom sistemu, manje devastiranu ekonomiju i manji broj umrlih. Ovako imamo esktremni broj umrlih i neko za to treba krivično odgovarati – zaključio je Jasenko Karamehić.