ZABRINJAVAJUĆE

Analiza “Standard and Poors”: Ništa od oporavka privrede prije 2023.

Značajno će se povećati pritisak na iseljavanje iz BiH, kaže Hadžić l Očekuje se da će neto dug na nivou BiH porasti na 31 posto BDP-a na kraju ove godine

Izgubljene godine za građane. Arhiv

Erdin Halimic
Piše: Erdin Halimić

6.3.2021

Složena institucionalna organizacija BiH često podrazumijeva komplicirane, nepravovremene i nekoordinirane odgovore na pandemiju, kao posljedica toga, proces imunizacije odvija se usporeno, što bi se moglo presudno odraziti na očekivani ekonomski oporavak.

Zaključak je to ekonomske analize Međunarodne rejting agencije “Standard and Poors” (S&P).


Rast duga

- Očekuje se da će neto dug na nivou BiH porasti na 31 posto BDP-a na kraju ove godine, što se i dalje smatra umjerenim dugom za zemlje u razvoju - navodi se.

Prema mišljenju analitičara S&P, kreditni rejting BiH može biti povećan ukoliko se domaće političke aktivnosti više orijentiraju na promociju ekonomskog rasta i strukturnih reformi, uz viši nivo saglasnosti i manje konfrontacija.

S druge strane, analitičari procjenjuju da pad ekonomskih aktivnosti u poređenju s 2019. godinom iznosi 4,8 posto, dok se ranije predviđalo šest posto.

- Očekuje se rast BDP-a od 2,5 posto u 2021. godini, s tim da se ne očekuje da će se BDP BiH prije kraja 2022. vratiti na nivo iz 2019. - pojašnjeno je.

Profesor Sarajevske škole za nauku i tehnologiju (SSST) Faruk Hadžić kaže da je bh. ekonomija i prije pandemije pokazala niz slabosti koje su se odrazile na njeno usporavanje tokom 2019. godine.

Zakašnjele mjere

Hadžić: Nismo ni imali poseban rast. Arhiv

- Nedovoljno snažne i zakašnjele mjere vlasti tokom 2020. u vezi s pružanjem pomoći privredi dovele su do većeg pada ekonomske aktivnosti. Praktički, od maja 2020. mi imamo gotovo isti broj zaposlenih - navodi Hadžić.

Ističe kako se ne može smatrati uspjehom to da ćemo se tek 2022. godine vratiti na stanje prije korone, s obzirom na to da ni tada nismo imali poseban ekonomski rast koji građani mogu osjetiti. To, ističe Hadžić, predstavlja izgubljene godine za naše građane i značajno će se povećati pritisak na iseljavanje iz BiH narednih godina.

Loša reakcija vlasti

- Vlast je morala puno brže i bolje reagirati kada je riječ o nabavci vakcina. To je isključivo političko i diplomatsko pitanje, nikako ekonomsko, ali će se posljedice itekako osjećati i u ekonomiji - zaključio je Hadžić.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.