Što se tiče mog ličnog sjećanja na oca, bilo bi potrebno mnogo, mnogo teksta da se iskaže samo djelić od onoga što sam ili, bolje rečeno, što smo proživjeli s njim, kazao je na početku razgovora za „Avaz“ Kenan Filipović, sin rahmetli akademika Muhameda Filipovića.
- Ipak, ovakvu brzinu zaborava jedne ugledne osobe ne mogu reći da nisam očekivao, ali sam ipak zapanjen dinamikom. On je bio, sad je i ostat će svjetionik bosanske duhovnosti, on je prvi artikulirao ideju bosanskog duha, on je osoba koja je branila multietničku i demokratsku Bosnu i Hercegovinu - kazao je Kenan Filipović.
Naglašava da je Muhamed imao sreću da uživa sjedeći u kraju prostorije u hotelu „Palas“ na Zrinjevcu u Zagrebu, na sastancima Enciklopedije za Jugoslaviju, koju je predvodio pokojni Miroslav Krleža.
- Na tim brojnim sastancima otac je srčano, stručno i argumentirano branio način pripreme separata za BiH, gdje su rasprave s članovima redakcije iz Srbije bile burne, ali pobijedio je Muhamed, a imao je veliku podršku i prijateljstvo pokojnog Krleže - ispričao je Kenan.
Dodao je da su sinovi rahmetli akademika Filipovića imali priliku da sjede u društvu jednog Zuke Džumhura i njegove supruge Vezirahanume.
- Bio je on rado i često viđen gost, te priče, anegdote i rasprave su punile moju dječačku dušu. O mnogobrojnim slikarima, književnicima, državnicima da ne govorim, jer ih je bilo toliko da nema prostora ni vremena da ih se sve spomene - kazao je Kenan.
Prema njegovim riječima, porodično su dočekivali izuzetno dragog, sad pokojnog Jevrema Brkovića i njegovu suprugu Kaću, te brinuli za siguran prolaz njegovog sina Balše 90-ih preko Sarajeva za Evropu.
- Gdje smo sedamdesetih i osamdesetih čekali novine da čitamo napade na našeg oca od P. Matvejevića, G. Kremenauera, Dragoša Kalajića (časopis ''Duga'' iz Beograda u kojem je bio proglašen za islamskog fundamentalistu), a onda je valjalo ići u školu, na fakultet... Gdje su moja braća godinama, i pored vrhunskog uspjeha na studiju, bila na birou za nezaposlene - istakao je Kenan Filipović.
Naglasio je da se život akademika Filipovića i porodice ne može sažeti u nekoliko redaka.
Dodao je da značajan dio tematike poznaje i uvaženi prof. dr. Kamberović, koji je uradio jedan rad oko problematike izbora prof. dr. Filipovića u zvanje vanredni profesor na Filozofskom fakultetu 1968. godine.
- Tačnije, u godini kad je objavio svoj antologijski tekst „Bosanski duh u književnosti šta je to“, ko i zašto mu je osporavao izbor. Zašto nema njegovih emisija u obrazovnom program FTV-a, napravio ih je veliki broj u saradnji s rahmetli Šukrijom Omeragićem - poručio je Kenan.